BRAZILSKA VLADA OSLOBODILA 2300 ROBOVA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U sklopu nove ofenzive državnih odvjetnika, vlada brazilskoga predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve oslobodila je 2300 radnika koji su radili u robovskim uvjetima, objavili su u ponedjeljak mediji.
List O Globo objavio je vladin izvještaj koji kaže da su državni odvjetnici podnijeli prijave protiv 41 zemljoposjednika i osam tvrtki kojima će se suditi zbog kršenja zakona o radu i neplaćanja socijalnoga osiguranja za radnike.
Prema tom izvještaju, najnoviji pokušaj oslobađanja radnika koji žive i rade kao roblje druga je velika ofenziva protiv ropstva otkako je u siječnju prošle godine Lula došao na vlast.
Rezultati prve operacije objavljeni su u studenome 2003., a doveli su do oslobađanja 5100 robova i tužbi protiv 52 zemljoposjednika i tvrtki.
Vlasnici rančeva i tvrtki optuženi da drže robove gube sve vladine zajmove, porezne poticaje i druge beneficije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ropstvo je u Brazilu zabranjeno 1888., ali i stoljeće poslije ono postoji pod raznim krinkama, a najčešći scenarij je da se siromašni seljaci navode na odlazak iz rodnih mjesta ponudama dobro plaćenih poslova na udaljenim imanjima.
Kad dođu na novo radno mjesto, troškovi stanovanja i hrane odbijaju im se od plaća, koje su im obično premale da pokriju troškove, pa radnici ulaze u dužničko ropstvo.
Poslodavci im ne daju nikakve ugovore, ne plaćaju im socijalna davanja i zabranjuju im da napuste imanja tvrdeći da ih ne mogu pustiti prije nego podmire "dugove".
(Hina) xvm ydv
List O Globo objavio je vladin izvještaj koji kaže da su državni odvjetnici podnijeli prijave protiv 41 zemljoposjednika i osam tvrtki kojima će se suditi zbog kršenja zakona o radu i neplaćanja socijalnoga osiguranja za radnike.
Prema tom izvještaju, najnoviji pokušaj oslobađanja radnika koji žive i rade kao roblje druga je velika ofenziva protiv ropstva otkako je u siječnju prošle godine Lula došao na vlast.
Rezultati prve operacije objavljeni su u studenome 2003., a doveli su do oslobađanja 5100 robova i tužbi protiv 52 zemljoposjednika i tvrtki.
Vlasnici rančeva i tvrtki optuženi da drže robove gube sve vladine zajmove, porezne poticaje i druge beneficije.
Kad dođu na novo radno mjesto, troškovi stanovanja i hrane odbijaju im se od plaća, koje su im obično premale da pokriju troškove, pa radnici ulaze u dužničko ropstvo.
Poslodavci im ne daju nikakve ugovore, ne plaćaju im socijalna davanja i zabranjuju im da napuste imanja tvrdeći da ih ne mogu pustiti prije nego podmire "dugove".
(Hina) xvm ydv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati