Brnardić: Nikola Zrinski začetnik vojne znanosti u Hrvatskoj
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KAKO ratni planovi operativnih djelovanja postoje tek od 19. stoljeća, o ratnom planu zrinskofrankopanskoga pokreta može se govoriti tek na temelju podataka o akcijama što su ih braća Nikola i Petar Zrinski namjeravala poduzeti u pokretanju oružanog otpora protiv bečkoga dvora, istaknuo je povjesničar Anđelko Mijatović danas u svom izlaganju na Matičinu simpoziju "Povijest obitelji Zrinski" u Zagrebu.
Prvi podatci o mogućim ratnim djelovanjima nalaze se u pregovorima braće Zrinski i francuskoga kralja Luja XIV., napomenuo je Mijatović i dodao kako je Petar tada računao i na krajiške postrojbe dok je za iskrcavanje vojske Francuzima nudio luku Bakar.
Zrinski su računali na četrdeset tisuća vojnika, napomenuo je Mijatović i dodao kako su braća tijekom protuosmanlijskog rata namjeravali s prijestolja zbaciti Leopolda Habsburškog i na njegovo mjesto izabrati francuskoga kralja Luja XIV.
Nakon Nikoline smrti Petra Zrinski se povezuje s ugarskim velikašima, istaknuo je Mijatović i dodao kako su zajedno trebali podignuti petnaest tisuća konjanika i još petnaest tisuća pješaka kojima su trebali Francuzi pomoći financijski te u stručnom i časničkom kadru.
Petar Zrinski je glavnim ciljem držao osvajanje krajiških logističkih baza Ptuja i Koprivnice, napomenuo je Mijatović i dodao kako je župnik iz Broda u Gorskom kotaru Juraj Pipnić trebao s osamsto ljudi provaliti u Kranjsku do Kočevja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Petar Zrinski je nakon zaposjedanja Ptuja i Koprivnice namjeravao zauzeti Radgonu i Graz, a ugarski su velikaši trebali udariti na Šlesku i Moravsku, rekao je Mijatović u izlaganju o ratnom planu zrinsko-frankopanskog pokreta i njegova izvršenja.
Vojni povjesničar Vladimir Brnardić je istaknuo kako je Nikola Zrinski (1620.-1664.) bio ratnik, vojskovođa ali i začetnik vojne znanosti u Hrvatskoj i Ugarskoj.
Napisao je četiri rasprave o vojnom umijeću, napomenuo je Brnardić i dodao kako u njima raspravlja o optimalnoj veličini vojske za pohode i ratovanja, razvija ideje o vojnoj reformi, kvalitetnim vojskovođama i dobroj nasuprot loše strategije.
Sva četiri djela pisana su mađarskim jezikom, a u njima se osjeća utjecaj rimskoga teoretičara Vegecija, napomenuo je Brnardić i dodao kako se u djelu "Lijek protiv turskog afiuma ili antidot protiv mira Turaka s Mađarima" Nikola Zrinski zauzima za stvaranje nacionalne vojske.
Prvi podatci o mogućim ratnim djelovanjima nalaze se u pregovorima braće Zrinski i francuskoga kralja Luja XIV., napomenuo je Mijatović i dodao kako je Petar tada računao i na krajiške postrojbe dok je za iskrcavanje vojske Francuzima nudio luku Bakar.
Zrinski su računali na četrdeset tisuća vojnika, napomenuo je Mijatović i dodao kako su braća tijekom protuosmanlijskog rata namjeravali s prijestolja zbaciti Leopolda Habsburškog i na njegovo mjesto izabrati francuskoga kralja Luja XIV.
Nakon Nikoline smrti Petra Zrinski se povezuje s ugarskim velikašima, istaknuo je Mijatović i dodao kako su zajedno trebali podignuti petnaest tisuća konjanika i još petnaest tisuća pješaka kojima su trebali Francuzi pomoći financijski te u stručnom i časničkom kadru.
Petar Zrinski je glavnim ciljem držao osvajanje krajiških logističkih baza Ptuja i Koprivnice, napomenuo je Mijatović i dodao kako je župnik iz Broda u Gorskom kotaru Juraj Pipnić trebao s osamsto ljudi provaliti u Kranjsku do Kočevja.
Petar Zrinski je nakon zaposjedanja Ptuja i Koprivnice namjeravao zauzeti Radgonu i Graz, a ugarski su velikaši trebali udariti na Šlesku i Moravsku, rekao je Mijatović u izlaganju o ratnom planu zrinsko-frankopanskog pokreta i njegova izvršenja.
Vojni povjesničar Vladimir Brnardić je istaknuo kako je Nikola Zrinski (1620.-1664.) bio ratnik, vojskovođa ali i začetnik vojne znanosti u Hrvatskoj i Ugarskoj.
Napisao je četiri rasprave o vojnom umijeću, napomenuo je Brnardić i dodao kako u njima raspravlja o optimalnoj veličini vojske za pohode i ratovanja, razvija ideje o vojnoj reformi, kvalitetnim vojskovođama i dobroj nasuprot loše strategije.
Sva četiri djela pisana su mađarskim jezikom, a u njima se osjeća utjecaj rimskoga teoretičara Vegecija, napomenuo je Brnardić i dodao kako se u djelu "Lijek protiv turskog afiuma ili antidot protiv mira Turaka s Mađarima" Nikola Zrinski zauzima za stvaranje nacionalne vojske.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati