brozović: materinski jezik hrvatskog naroda danas se slabo poštuje

Hrvatski jezik kao službeni jezik Republike Hrvatske i kao materinski jezik hrvatskoga naroda danas se slabo poštuje, piše akademik Dalibor Brozović u najnovijem broju ´Vijenca´, novina Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost.

U tekstu ´Uoči Međunarodnog dana materinskog jezika´ u kolumni ´Prvo lice jednine´ Brozović tvrdi kako se zadnjih godina ponovno pojavljuju, makar bilo i stidljivo, riječi i izrazi iz prošlosti koji su već bili praktički nestali.

´Jezik televizije danas je gori nego je, izuzmemo li pojave unitarističkog nasilja, ikada bio u posljednjih pola stoljeća. Hodamo li hrvatskim ulicama i gledamo li natpise u trgovinama, pitat ćemo se u kojoj smo zemlji. Najgore je pak što u pogledu svega toga preteže ravnodušnost. Kad bi bar Međunarodni dan materinskog jezika nešto pomogao´, tvrdi Brozović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iznosi primjer kako je Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri UNESCO-u sredinom siječnja poslalo iz Pariza nekim ministarstvima dopis u kojem pet puta spominje ´materinji´ jezik (u vezi s Međunarodnim danom), a nijednom materinski jezik.

UNESCO je 1999. na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini, kada je prihvaćena Deklaracija o kulturnoj različitosti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara