Bush, prkoseći Kongresu i javnosti, najavio povećanje američkih trupa u Iraku
AMERIČKI predsjednik George W. Bush je u današnjem 20-minutnom obraćanju naciji priznao da su počinjene pogreške u dosadašnjem vođenju rata u Iraku, ali je isto tako najavio i slanje 21.500 vojnika u taj sukob - potez koji će izazvati žestoki sukob s novim Kongresom u kojemu većinu imaju demokrati.
Bush je rekao kako će većina američkih pojačanja biti raspoređena u Bagdadu, iračkom glavnom gradu koji je postao poprište sektaškog nasilja. Američka pojačanja će dobiti nove zadatke i nove ovlasti kako bi zajedno s iračkom vojskom i policijom zaustavila to nasilje, odnosno trajno se obračunala s pojedinim sektaškim milicijama koje pod svojom kontrolom drže gradske četvrti. U tu svrhu je Bush, prema vlastitoj tvrdnji, dobio garancije od strane iračkog premijera Nourija al-Malikija.
Bush je također najavio i da će poslati 4000 dodatnih vojnika u provinciju al-Anbar, koja je od samog početka rata glavno uporište sunitskih pobunjenika.
Iako je Bush u svom govoru priznao da američke vojne operacije u Iraku "ne mogu ići u nedogled", također je ponovio svoj dobro poznati stav kako pobjeda u tom ratu nema alternative, odnosno kako bi američko povlačenje iza kojeg na vlast dolaze vjerski ekstremisti predstavljalo katastrofu za regiju, SAD i svijet.
Bush se u govoru posredno osvrnuo i na Iran i Siruju, čije je režime optužio za podršku pobunjenicima i sektaškim milicijama u Iraku. Također je najavio slanje još jedne grupe nosača zrakoplova u Perzijski zaljev u svrhu "zaštite američkih interesa na Bliskom Istoku".
Također je priznao da će i ove godine američke snage u Iraku čekati velike žrtve, te da nova strategija neće donijeti opipljivu pobjedu. Iako Bush vjeruje u pobjedu, američku javnost je upozorio kako ona neće biti "poput pobjede koju su izvojevali naši očevi i djedovi", odnosno da "neće biti ceremonije predaje na palubi bojnog broda", misleći pri tome na japansku kapitulaciju u drugom svjetskom ratu.
Bushov govor su prvi komentatori već nazvali svojevrsnom objavom rata Kongresu, čija je nova demokratska većina jasno naznačila kako se protivi povećanju američkih trupa u Iraku, a čija sve glasnija lijeva frakcija zahtijeva njihovo hitno i bezuvjetno povlačenje.
Prema povećanju trupa su skepsu izrazili i mnogi republikanski kongresnici i senatori, pogotovo oni koji razmišljaju o predsjedničkoj kandidaturi 2008. godine i koji u obzir uzimaju da rat trenutno podržava samo 20 posto Amerikanaca.
Međutim, povećanje broja vojnika u Iraku je mjera koja je po američkom Ustavu u predsjedničkoj nadležnosti, te se demokrati njoj mogu usprotiviti jedino simboličnim glasovanjem, odnosno posredno - proračunskim oduzimanjem sredstava za vođenje rata. Na tu mjeru demokrati, pak, zasada još nisu spremni, ali nije isključeno da bi je mogli primijeniti tijekom preostale dvije godine Bushovog mandata.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati