Bush: Znajući ono što znam danas donio bih iste odluke

AMERIČKI predsjednik George Walker Bush zatražit će u utorak od američkih birača drugi mandat u Bijeloj kući, no ovaj put će birači odlučivati o kandidatu posve drugačijem nego prije četiri godine, kojeg su teroristički napadi na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. temeljito izmijenili.

Način na koji je Bush odlučio odgovoriti na teroristički napad odredio je cijelo njegovo predsjedništvo i pretvorio se u središnje pitanje za njegov eventualni drugi izbor.

Simpatičnog i otvorenog čovjeka, izravnog u govoru, kojega su birači prihvatili 2000. sada mnogi nazivaju tvrdoglavim. Oni koji su ga smatrali odlučnim sada često u njemu vide fanatičan žar.

Nakon terorističkih napada on je strategiju nacionalne obrane utemeljio na uvjerenju da ništa ne može stajati na putu zaštite Amerikanaca od islamskog terorizma ili širenja oružja masovnog uništavanja, a unilateralnu preventivnu uporabu sile učinio jednom od temeljnih poluga američke vanjske politike.

Političar koji je na izborima 2000. nastupao kao "ujedinitelj, a ne razjedinitelj" postao je osoba koja je polarizirala Amerikance.

Tako barem misle njegovi protivnici. Njegovi pristalice vide postojanost, snagu i jasnoću vizije, čovjeka koji se ne povija kako vjetar puše.

Također, većina Amerikanaca, barem prema anketama, vide u njemu predsjednika koji će bolje zaštiti Ameriku od njegova izazivača Johna Kerryja.

Napadi 11. rujna izmijenili su svijet i Ameriku a, prema Bushovim riječima, "u našoj žalosti i gnjevu našli smo našu misiju".

Tu misiju Bush provodi ne samo nesmiljeno progoneći teroriste diljem svijeta i ratovima u Afganistanu i Iraku nego i širenjem demokracije na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta koji bi inače, zarobljeni siromaštvom i gnjevom, nastavili poticati terorizam.

Ako Bush pobijedi na izborima, ostvarenje toga cilja, prvenstveno u Iraku, dominirat će njegovim drugim mandatom.

Bushov napad na Irak, njegovo uporno inzistiranje da je to dio rata protiv terorizma i obrana njegova opravdanja, koja se pokazala uglavnom pogrešnom, postao je odrednica njegova predsjedništva i preobrazila njega samoga. On ne priznaje nikakvo neslaganje oko Iraka i nikakvu pogrešku u Iraku.

U Bushovom djelovanju posebice prema Iraku njegovi protivnici vide kaubojski unilateralizam ovog Teksašana koji je potkopao ugled Sjedinjenih Država u svijetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kritičari strahuju da se u Bushovoj manihejskoj podjeli svijeta na dobro i zlo, na teroriste i njihove pomagače te borce protiv njih, radi o kratkom spoju biblijskih predodžbi i politike u kojem stradava politika.

Oni drže da je proigrao naklonost i kod kuće i u inozemstvu kada je odlučio okrenuti se protiv Saddama Husseina, dok je pravi neprijatelj, vođa al Qaede Osama bin Laden, i dalje na slobodi.

Ipak Bush kaže: "Znajući ono što znam danas donio bih iste odluke".

Njegov je odgovor kritičarima da je njegovo predsjedništvo doba povijesnih promjena, novih saveza u svijetu i hrabrog pothvata širenja demokracije na Bliskom istoku.

Hoće li se birači prikloniti njegovom uvjerenju i odlučnosti, za koje kaže da su iskovani 11. rujna, pokazat će izbori 2. studenoga.

Njegov optimizam, davanje prednosti akciji nad dugim promišljanjem i nagonu nad predetaljnim analizama dopada se njegovim pristalicama i odbija protivnike.

Imidž i ponašanje "običnog Amerikanca" za većinu ga ipak čini bliskijim od rezerviranog i ukočenog Kerryja.

Radeći na provedbi svog programa suosjećajnog konzervativizma Bush je smanjio poreze Amerikancima i tvrtkama kako bi potaknuo ekonomiju, usprotivio se pobačaju i podržao ustavni amandman za zabranu istospolnog braka. To mu je donijelo odobravanje konzervativnijih Amerikanaca, ali i protivljenje onih liberalnijih koji drže da konzervativnu ideologiju stavlja ispred općih interesa.

Demokrati su dodatno kivni na Busha zbog spornih izbora 2000. za koje smatraju da mu ih je Vrhovni sud poklonio prekinuvši ponovno prebrojavanje glasova na Floridi i koje je dobio sa samo 537 glasova više od Ala Gorea.

U pluseve njegova predsjedništva i protivnici i pristalice ubrajaju jačanje kvalitete školovanja i reformu zdravstvene skrbi s većim beneficijama za starije Amerikance.

George W. Bush, 43. predsjednik SAD-a, rođen je 6. srpnja 1946. u New Havenu u Connecticutu, a odrastao u Teksasu. On je najstariji od četvero djece obitelji Bush, jedne od najjačih američkih političkih dinastija. Diplomirao je na elitnom sveučilištu Yale i magistrirao biznis na Harvardu nakon čega je služio kao pilot u teksaškoj nacionalnoj gardi. Prije nego je postao predsjednik dva puta uzastopce je izabran za guvernera Teksasa. Uglavnom uspješno bavio se i naftnim poslovima i kupio dio baseball-tima Texas Rangers i danas je milijunaš.

Oženjen je već 27 godina bivšom učiteljicom i knjižničarkom Laurom s kojom ima dvije 23-godišnje kćerke, blizanke.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara