Chirac uklonio rezerve prema ulasku Turske u EU

Chirac uklonio rezerve prema ulasku Turske u EU

FRANCUSKI predsjednik Jacques Chirac u srijedu navečer u intervjuu za televizijsku postaju TF1 pokušao je otkloniti strahovanja francuske javnosti zbog ulaska Turske u Europsku uniju, te gotovo sasvim odustao od ranijih rezervi prema turskom članstvu u Uniji, uz uvjet da "ispuniti sve uvjete kao i svaki drugi kandidat".

Obraćajući se javnosti uoči summita EU-a u Bruxellesu u četvrtak, predsjedniku je Chiracu posebno bilo stalo razdvojiti "tursko pitanje" - o kojem će se "za 10 do 15 godina" i "nakon golemih napora koje Turska ima još poduzeti" izjasniti Francuzi putem posebnog referenduma - od pitanja ratifikacije europskoga ustava putem referenduma što će se održati u Francuskoj tijekom iduće godine.

Chirac je ublažio ili čak posve otklonio gotovo sve rezerve i preduvjete koje je još do jučer Francuska postavljala za otvaranje pregovora između Bruxellesa i Ankare: od priznanja genocida nad Armencima 1916. godine i promjene turskog stajališta oko "ciparskog pitanja", do određenja, u slučaju neuspjeha pregovora, alternativnog statusa "povlaštenog partnerstva" ili "čvrste veze" između EU i Turske. Neki komentatori tu promjenu stajališta uzimaju kao dokaz da Pariz u svojim stavovima nije dobio širu europsku podršku, da je ostao "usamljen".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Određujući Europsku uniju kao "projekt mira i stabilnosti", ostvarenja "demokracije, ljudskih prava i slobode", ali i kao motor "ekonomskog i socijalnog razvitka", Chirac je naglasio da je u interesu Europe - koja je "mala u odnosu na velike cjeline u svijetu" - primiti Tursku u svoje članstvo, jer bi, u protivnom, u slučaju odbijanja kandidature Turske došlo, po njegovu mišljenju, do povećanja rizika "destabilizacije i nesigurnosti" na europskim granicama.

Izbjegavajući dati točan datum održavanja referenduma o europskome ustavu, Chirac je više puta ponovio kako se revizijom francuskoga ustava - parlamentarna procedura što je najavljena za siječanj iduće godine - nalaže da se o svakoj budućoj novoj članici, pa tako i o Turskoj, Francuzi izjasne putem referenduma.

Protivnici ulaska Turske svakako će biti nezadovoljni Chiracovim nastupom, a oni su brojni u svim političkim strankama, ponajviše u vladajućem Savezu za narodni pokret (UMP), ali i u centrističkom Savezu za francusku demokraciju (UDF), i uživaju, prema ispitivanju javnoga mnijenja koje je proveo IFOP a objavio Figaro 13. ovoga mjeseca, podršku gotovo dvije trećine (67 posto) javnosti.

Foto: FAH

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara