Dinosauri nisu izumrli zbog klimatskih promjena
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KLIMATSKE promjene imale su malo veze s nestankom dinosaura, ali posljednjih milijun godina prije njihova izumiranja izmjenjivala su se razdoblja zatopljenja i zahlađenja koja su bitna za razumijevanje kraja njihove vladavine, tvrde geolozi.
´Podaci o kopnenoj klimi u razdoblju na prijelazu iz krede u tercijar proturječni su i slabo objašnjeni. Suprotno tome, podaci i naše razumijevanja maritimne klime iz toga razdoblja je odlično´, kazao je profesor geologije na sveučilištu Penn, Peter Wilf.
Za dinosaure i još 70 posto ostalih tadašnjih vrsta koban je bio meteor koji je udario u Zemlju u blizini Yucatana prije 65,51 milijun godina. Meteor se vaporizirao, zajedno s okolnim kamenjem i izbacio dovoljno pepela, kamenčića i prljavštine u atmosferu da učinkovito zaustavi fotosintezu diljem svijeta. Taj je udar radikalno izmijenio prirodni tijek evolucije, a trenutak udara označava granicu između krede u tercijar.
´Nakon udara nisu izumrli samo dinosauri, nego i 80 do 90 posto ostalih vrsta iz razdoblja krede - sisavaca, kukaca, biljaka i ostalih´, kazao je Wilf.
Postoje dokazi da je izumiranje vrsta na prijelazu iz krede u tercijar uzrokovano klimatskim promjenama, ali rezultati ovog istraživanja dokazuju da one nisu bile glavni razlog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
S obzirom na postojeće dobre podatke o maritimnoj klimi, američki su istraživači nastojali rekonstruirati i kopnene podatke i usporediti ih s maritimnima. Za to su im poslužile fosilizirane biljke, koje su pronašli u Novom Meksiku i Sjevernoj Dakoti.
´Samo u prošloj godini zahvaljujući tim fosilima uspjeli smo saznati stvarne klimatske podatke za milijune godina´, rekao je Wilf. Napornim radom istraživači su zaključili da se Zemlja polako hladila milijunima godina, a nakon toga bi uslijedilo zagrijavanje i obrnuto. Zbog različitih lokacija s kojih su prikupljeni podaci te su promjene vjerojatno bile globalne.
Danas je primjerice u Sjevernoj Dakoti prosječna godišnja temperatura oko 7 stupnjeva Celzija, a tijekom najtoplije faze zagrijavanja u doba dinosaura ona je iznosila između 18 i 20 stupnjeva.
´Udar u razdoblju između krede i tercijara imao je golem utjecaj na život na Zemlji, za razliku od klimatskih promjena koje su se događale i prije. Mi smo zaključili da su hlađenja i zagrijavanja prije udara bila uobičajena. Dinosauri su se tome dobro prilagođavali, ali se nisu mogli prilagoditi golemom kamenju koje je padalo iz svemira´, kazao je Witt.
´Podaci o kopnenoj klimi u razdoblju na prijelazu iz krede u tercijar proturječni su i slabo objašnjeni. Suprotno tome, podaci i naše razumijevanja maritimne klime iz toga razdoblja je odlično´, kazao je profesor geologije na sveučilištu Penn, Peter Wilf.
Za dinosaure i još 70 posto ostalih tadašnjih vrsta koban je bio meteor koji je udario u Zemlju u blizini Yucatana prije 65,51 milijun godina. Meteor se vaporizirao, zajedno s okolnim kamenjem i izbacio dovoljno pepela, kamenčića i prljavštine u atmosferu da učinkovito zaustavi fotosintezu diljem svijeta. Taj je udar radikalno izmijenio prirodni tijek evolucije, a trenutak udara označava granicu između krede u tercijar.
´Nakon udara nisu izumrli samo dinosauri, nego i 80 do 90 posto ostalih vrsta iz razdoblja krede - sisavaca, kukaca, biljaka i ostalih´, kazao je Wilf.
Postoje dokazi da je izumiranje vrsta na prijelazu iz krede u tercijar uzrokovano klimatskim promjenama, ali rezultati ovog istraživanja dokazuju da one nisu bile glavni razlog.
´Samo u prošloj godini zahvaljujući tim fosilima uspjeli smo saznati stvarne klimatske podatke za milijune godina´, rekao je Wilf. Napornim radom istraživači su zaključili da se Zemlja polako hladila milijunima godina, a nakon toga bi uslijedilo zagrijavanje i obrnuto. Zbog različitih lokacija s kojih su prikupljeni podaci te su promjene vjerojatno bile globalne.
Danas je primjerice u Sjevernoj Dakoti prosječna godišnja temperatura oko 7 stupnjeva Celzija, a tijekom najtoplije faze zagrijavanja u doba dinosaura ona je iznosila između 18 i 20 stupnjeva.
´Udar u razdoblju između krede i tercijara imao je golem utjecaj na život na Zemlji, za razliku od klimatskih promjena koje su se događale i prije. Mi smo zaključili da su hlađenja i zagrijavanja prije udara bila uobičajena. Dinosauri su se tome dobro prilagođavali, ali se nisu mogli prilagoditi golemom kamenju koje je padalo iz svemira´, kazao je Witt.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati