E. Joseph: SAD i EU se moraju vratiti problemima Balkana

E. Joseph: SAD i EU se moraju vratiti problemima Balkana
STANJE na Balkanu je još daleko od sigurnog i Sjedinjene Države i Europska unija se moraju vratiti rješavanju neriješenih nacionalnih problema, piše u časopisu Foreign Affairs američki stručnjak za vanjsku politiku Edward Joseph.

Joseph kaže da je od zemalja i pokrajina obuhvaćenih ozbiljnim sukobima nakon raspada Jugoslavije 1991. danas samo Hrvatska doista stabilna.

"Drugdje, etničke skupine na Balkanu i dalje jedna drugu motre s oprezom", piše Joseph u izdanju uglednog časopisa za siječanj/veljaču 2005. Napominjući kako je nakon izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića Haškom sudu regija uglavnom iščezla s međunarodnog radara, Joseph poziva SAD i EU da ne dopuste da problemi rastu dalje i da ne odgađaju njihovo rješavanje.

Joseph je proveo više od deset godina na Balkanu u američkoj vojsci i s UN-om, od 2001. do 2003. bio je direktor Međunarodne krizne skupine za Makedoniju, a u posljednje vrijeme radi u institutu Woodrow Wilson u Washingtonu.

Iako smatra da nije vjerojatno da se jugoistočna Europa vrati strahotama iz prošlog desetljeća, Joseph ocjenjuje da regija i dalje može generirati nemire koji mogu nastati iz neriješenih etničkih problema BiH, Kosova, Makedonije i Srbije. Glavni balkanski problem je Kosovo koje ostaje žarište koje može zapaliti regiju.

"Zapadni dužnosnici redovito reklamiraju Bosnu, Kosovo, Makedoniju i Srbiju kao uspješne priče uvjeravajući sebe i tisak da su ekonomski razvitak i izgledi za članstvo u EU uklonili nacionalne, etničke i teritorijalne sporove iz prošlosti. Stvarnost se, međutim, nastavlja nametati", kaže Joseph.

Etnički nemiri na Kosovu u ožujku, te u Makedoniji u srpnju iznenadili su međunarodne dužnosnike i pokazali duboke etničke podjele i napetosti između Albanaca i Srba i Albanaca i Makedonaca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

U BiH su i nakon devet godina međunarodne uprave etničke podjele i dalje nazočne. Rješenja iz Daytonskog sporazuma postala su disfunkcionalna. Središnje institucije ne funkcioniraju jer bosanski Srbi i Hrvati strahuju od njihova jačanja pod dominacijom Muslimana, navodi Joseph.

"Washington i njegovi europski saveznici još uvijek mogu pomoći da se riješe problemi regije, ako priznaju što je na kocki i razviju zajednički pristup", kaže on. Smatra da je za rješavanje neriješenih etničkih problema na Kosovu, u BiH i Makedoniji ključno prihvaćanje načela poštenog postupanja prema manjinama.

Za Kosovo smatra da bi Kontaktna skupina za bivšu Jugoslaviju (SAD, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Velika Britanija i EU) trebala krenuti s rješavanjem njegovog statusa čije nerješavanje samo proizvodi nesigurnost u regiji.

Kaže da bi razborit kompromis dodijelio Kosovu neovisnost uz bitno međunarodno vodstvo, proglasio podijeljenu Mitrovicu jedinstvenim "otvorenim" gradom s međunarodnim nadzorom, stvorio kantone i općine za Srbe uključujući glavna srpska povijesno-religijska mjesta i ponudio kosovskim Srbima posebne odnose sa Srbijom.

Rješenje za BiH Joseph vidi u transformaciji Sarajeva u "otvoreni distrikt" poput Brčkog i davanje sada malobrojnim marginaliziranim Srbima i Hrvatima podjednak udio u političkoj i ekonomskoj moći što bi navelo i druge da se počnu tamo vraćati. "Kretanje prema bosanskom centru moglo bi početi preokrenuti centrifugalnu Daytonsku dinamiku i preinačiti njegovu zastarjelu, dualnu strukturu", kaže on.

Makedoniji treba pomoći da se pripremi na rješavanje statusa Kosova. Zemlji bi posebice koristilo ubrzano razmatranje ulaska u NATO.

Istodobno bi Washington i Bruxelles morali nastaviti jamčiti prava Albanaca dobijenih Ohridskim sporazumom te izvršiti pritisak na vladu da se pozabavi strahovanjima lokalnih makedonskih manjina, predlaže Joseph.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara