Fosili otkrivaju nove podatke o evoluciji afričkih sisavaca
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FOSILI ostaci pronađeni u etiopskim brdima svjedoče o razvoju afričkih sisavaca, izvijestio je časopis Nature.
To otkriće popunjava prazninu u znanju o tadašnjem životu na Zemlji, kada su Afrika i Arabija činile velik i poseban kontinent.
Međunarodna znanstvena skupina koju je predvodio američki paleontolog John Kappelman (s Teksaškog sveučilišta u Austinu) otkrila je neočekivane podatke o tome što se u tom dijelu svijeta događalo prije 32 do 24 milijuna godina prije negoli je puknućem te goleme ploče okružene oceanima i morima nastala duboka pukotina koja se ispunila vodom i od koje je nastalo Crveno more.
Znanstvenici su istraživanje koje još traje provodili na vulkanskim stijenama na više od sedamdeset različitih mjesta među njivama u području Chalga, na visoravnima na sjeveroistoku Etiopije.
Tu su pronašli okamine iz "doba u povijesti Afrike i Arabije o kojemu se gotovo ništa nije znalo", ističe Kappelman. "Znanost dugo nije znala što se točno događalo sa sisavcima u to doba koje je trajalo osam milijuna godina", dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Životinjsko carstvo Afrike i Arabije, tumače paleontolozi, bilo je neobičan spoj sisavaca koji se mogu dovesti u vezu s današnjim vrstama u Africi i zadnjih preživjelih primjeraka vrsta za koje se dosad mislilo da su izumrle puno prije.
Tako su se Kappelman i njegovi kolege iznenadili pronašavši nekoliko vrsta proboscida (praslonova), među kojima su paleomastodon (mala životinja sa surlom i malim kljovama) te gomphotherium, slon od kojeg su postale današnje vrste.
No jednom, prije gotovo 24 milijuna godina, područje Afrike i Arabije počelo se povezivati s Europom i Azijom, pa su praslonovi koji su bili sučeljeni s novopridošlim vrstama izumrli.
(Hina) vrad dgk
To otkriće popunjava prazninu u znanju o tadašnjem životu na Zemlji, kada su Afrika i Arabija činile velik i poseban kontinent.
Međunarodna znanstvena skupina koju je predvodio američki paleontolog John Kappelman (s Teksaškog sveučilišta u Austinu) otkrila je neočekivane podatke o tome što se u tom dijelu svijeta događalo prije 32 do 24 milijuna godina prije negoli je puknućem te goleme ploče okružene oceanima i morima nastala duboka pukotina koja se ispunila vodom i od koje je nastalo Crveno more.
Znanstvenici su istraživanje koje još traje provodili na vulkanskim stijenama na više od sedamdeset različitih mjesta među njivama u području Chalga, na visoravnima na sjeveroistoku Etiopije.
Tu su pronašli okamine iz "doba u povijesti Afrike i Arabije o kojemu se gotovo ništa nije znalo", ističe Kappelman. "Znanost dugo nije znala što se točno događalo sa sisavcima u to doba koje je trajalo osam milijuna godina", dodao je.
Tako su se Kappelman i njegovi kolege iznenadili pronašavši nekoliko vrsta proboscida (praslonova), među kojima su paleomastodon (mala životinja sa surlom i malim kljovama) te gomphotherium, slon od kojeg su postale današnje vrste.
No jednom, prije gotovo 24 milijuna godina, područje Afrike i Arabije počelo se povezivati s Europom i Azijom, pa su praslonovi koji su bili sučeljeni s novopridošlim vrstama izumrli.
(Hina) vrad dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati