Francuska: odjeci Bushove europske turneje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nedavno završena europska turneja američkog predsjednika George Busha i njegov susret s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom u Bruxellesu i dalje su predmet pomnih analiza u francuskim medijima u kojima prevladava ocjena kako "spektakularna promjena u tonu" ili "Bushovi osmjesi" ne mogu prikriti razlike koje postoje oko brojnih međunarodnih pitanja.
Prvi posjet nekog američkog predsjednika europskim ustanovama u Bruxellesu utoliko je bio znakovitiji što ga je poduzeo George W. Bush, predsjednik kojemu je teško naći premca u povijesti SAD kad je posrijedi prezir prema "Staroj Europi", navode mediji izjavu neimenovanog europovjerenika.
Većina komentatora sklanja se pak ocjeni samih američkih kolega kako "po prvi put u zadnjih pedeset godina Amerika ima veću potrebu za Europom nego obratno" te da je Washington postao svjestan neodoljive "snage privlačivosti eurosfere" kao i spoznaje da se sloboda i demokracija ne mogu širiti bez diplomacije, pružanja pomoći i drugih oblika "soft powera".
"Mars nije postao Venera" - kako je Robert Kagan, jedan od prvaka neokonzervativne misli u SAD, krstio bio Ameriku i Europu na vrhuncu krize oko Iraka - ali se u dobrobit njihove pozitivne konstelacije uvjerila, čak je i otvoreno hvalila, i sama američka državna tajnica Condoleezza Rice za posjeta europskim prijestolnicama koji je prethodio Bushovoj turneji.
Ovu promjenu u američkoj vanjskopolitičkoj doktrini, koju francuski analitičari prepoznaju već u Bushovu inauguralnom govoru u siječnju ove godine - s pomakom naglaska s preventivnog rata i borbe protiv međunarodnog terorizma na borbu ( koju pojedini francuski mediji radije nazivaju "križarskim ratom" ) za demokraciju i slobodu - najbolje rezmira pariški Le Monde kad piše kako "nova Bushova administracija i dalje ostaje vjerna unilateralizmu ali pristaje na multilateralizam svaki put kad je nužno".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"U Iraku je radi stabilizacije situacije Sjedinjenim Državama potrebna potpora njihovih saveznika, uključujući i one koji su protivili vojnoj avanturi. U Iranu, pak, one s nepovjerenjem gledaju na diplomatski korak Europljana, ali u ovom trenutku nemaju bolju politike da predlože. U izraelsko-palestinskom sukobu, financijska pomoć Europske Unije nije bez značaja, ako se 'životvornom' želi učiniti eventualna palestinska država" - rezimira tako Le Monde glavne razlike između dviju atlantskih obala oko samo nekih značajnijih međunarodnih pitanja.
Francuski je predsjednik više nego zadovoljan ulogom koju je imao u Bruxellesu jer je on, iako najljući protivnik "vojne avanture" u Iraku, dobio kao "doajen" europskih državnika i najveće počasti: od radne večeri na samom početku Bushove turneje do uvodnih izlaganja na summitima i Sjevernoatlantskog saveza i Europske Unije s američkim predsjednikom.
Bila je zgodna prilika za Chiraca da ukaže na težinu problema zagađanja atmosfere, da podrži plan njemačkog kancelara Gerharda Schroedera o "evoluciji NATO-a" i da označi specifičnost europskih pristupa oko niza drugih pitanja, posebno oko ukidanja embarga na izvoz oružja u Kinu, pa čak i oko Sirije i Libanona, oko kojih je suradnja Washingona i Pariza već polučila vidljivih rezultata, ali razlike postoje oko pitanja Hezbolaha, na primjer, koji Amerikanci i Izraelci žele staviti na "listu terorističkih organizacija", kao i oko pristupa "sirijskom dosjeu" općenito, koji Pariz ne želi povezati s izraelsko-palestinskim sukobom.
Da i nakon "pomirenja" i "otopljenja" u francusko-američkim odnosima ostaju vidljive razlike pa čak i napetosti svjedoči i vijest koju objavljuje Le Monde sutradan nakon bruxelleških summita kako su američki vojnici na službi u američkoj ambasadi u Sarajevu spriječili prošloga listopada tajno vođenu operaciju francuske vojske radi razbijanja mreže trgovine oružjem, kad se u blizini Doboja htjelo osujetiti prodaju kosovskim Albancima deset projektila zemlja-zrak iz rezervi vojske Republike Srpske.
Francuski su analitičari stoga istakli značenje činjenice da su u Bruxellesu Chirac i Bush razgovarali, no, kako naglašava jedan od njih, "to ne znači da su se i razumjeli".
A na pitanje hoće li francuski predsjednik biti pozvan na ranč Crawford u Texasu, odgovorio je sam američki predsjednik s veoma osobenim smislom za humor : "Meni je potreban dobar cowboy".
Piše: Frano Cetinić
(Hina) xfcet ysb
Prvi posjet nekog američkog predsjednika europskim ustanovama u Bruxellesu utoliko je bio znakovitiji što ga je poduzeo George W. Bush, predsjednik kojemu je teško naći premca u povijesti SAD kad je posrijedi prezir prema "Staroj Europi", navode mediji izjavu neimenovanog europovjerenika.
Većina komentatora sklanja se pak ocjeni samih američkih kolega kako "po prvi put u zadnjih pedeset godina Amerika ima veću potrebu za Europom nego obratno" te da je Washington postao svjestan neodoljive "snage privlačivosti eurosfere" kao i spoznaje da se sloboda i demokracija ne mogu širiti bez diplomacije, pružanja pomoći i drugih oblika "soft powera".
"Mars nije postao Venera" - kako je Robert Kagan, jedan od prvaka neokonzervativne misli u SAD, krstio bio Ameriku i Europu na vrhuncu krize oko Iraka - ali se u dobrobit njihove pozitivne konstelacije uvjerila, čak je i otvoreno hvalila, i sama američka državna tajnica Condoleezza Rice za posjeta europskim prijestolnicama koji je prethodio Bushovoj turneji.
Ovu promjenu u američkoj vanjskopolitičkoj doktrini, koju francuski analitičari prepoznaju već u Bushovu inauguralnom govoru u siječnju ove godine - s pomakom naglaska s preventivnog rata i borbe protiv međunarodnog terorizma na borbu ( koju pojedini francuski mediji radije nazivaju "križarskim ratom" ) za demokraciju i slobodu - najbolje rezmira pariški Le Monde kad piše kako "nova Bushova administracija i dalje ostaje vjerna unilateralizmu ali pristaje na multilateralizam svaki put kad je nužno".
Francuski je predsjednik više nego zadovoljan ulogom koju je imao u Bruxellesu jer je on, iako najljući protivnik "vojne avanture" u Iraku, dobio kao "doajen" europskih državnika i najveće počasti: od radne večeri na samom početku Bushove turneje do uvodnih izlaganja na summitima i Sjevernoatlantskog saveza i Europske Unije s američkim predsjednikom.
Bila je zgodna prilika za Chiraca da ukaže na težinu problema zagađanja atmosfere, da podrži plan njemačkog kancelara Gerharda Schroedera o "evoluciji NATO-a" i da označi specifičnost europskih pristupa oko niza drugih pitanja, posebno oko ukidanja embarga na izvoz oružja u Kinu, pa čak i oko Sirije i Libanona, oko kojih je suradnja Washingona i Pariza već polučila vidljivih rezultata, ali razlike postoje oko pitanja Hezbolaha, na primjer, koji Amerikanci i Izraelci žele staviti na "listu terorističkih organizacija", kao i oko pristupa "sirijskom dosjeu" općenito, koji Pariz ne želi povezati s izraelsko-palestinskim sukobom.
Da i nakon "pomirenja" i "otopljenja" u francusko-američkim odnosima ostaju vidljive razlike pa čak i napetosti svjedoči i vijest koju objavljuje Le Monde sutradan nakon bruxelleških summita kako su američki vojnici na službi u američkoj ambasadi u Sarajevu spriječili prošloga listopada tajno vođenu operaciju francuske vojske radi razbijanja mreže trgovine oružjem, kad se u blizini Doboja htjelo osujetiti prodaju kosovskim Albancima deset projektila zemlja-zrak iz rezervi vojske Republike Srpske.
Francuski su analitičari stoga istakli značenje činjenice da su u Bruxellesu Chirac i Bush razgovarali, no, kako naglašava jedan od njih, "to ne znači da su se i razumjeli".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
A na pitanje hoće li francuski predsjednik biti pozvan na ranč Crawford u Texasu, odgovorio je sam američki predsjednik s veoma osobenim smislom za humor : "Meni je potreban dobar cowboy".
Piše: Frano Cetinić
(Hina) xfcet ysb
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati