Goluža: Knjige o Hrvatima u BiH teško dolaze u matičnu domovinu

RAĐANJEM hrvatske države otvorila su se vrata slobodnom pisanju o našoj prošlosti pa je u ovih 15ak godina napisano mnogo povijesnih djela, no Hrvati u BiH u posebnim su okolnostima jer ih je malo, a knjige koje objavljuju teško se probijaju u matičnu domovinu, izjavio je povjesničar s mostarskoga Sveučilišta i urednik nakladne kuće "Crkva na kamenu" Božo Goluža.

"Dobiva se dojam da dio naših sunarodnjaka u Hrvatskoj na sve što se ovdje objavi gleda s stanovitom dozom prijezira", napomenuo je Goluža, dodajući kako se - s obzirom na tržište - od naklade od 500 primjeraka proda tek pedesetak knjiga.

Goluža je istaknuo suprotan primjer muslimanske strane, koja knjige "prepune neistina, poluistina, tendencioznih, nedokazanih i nedokazivih tvrdnja" objavljuje u nakladi od više od 60 tisuća primjeraka. Dodao je kako je, uz mnoge takve knjige, s određenim ciljem i smišljeno plasirana na tržište u visokoj nakladi knjiga Envera Imamovića "Historija Bošnjaka".

"Srbi pak imaju svoju državu u BiH koja raspolaže televizijom", rekao je Goluža i dodao da Muslimani na svojoj televiziji Hrvatima ostavljaju samo mrvice. Napomenuo je kako Hrvati u BiH nemaju svojih medija pa su getoizirani na vrlo usko područje i vrlo malen broj ljudi.

"Ne mislimo se predati", poručio je i dodao kako se, unatoč "nepovoljnim okolnostima, nastavlja raditi na izgradnji državotvorne i nacionalne svijesti hrvatskoga naroda".

"U vrijeme turske okupacije Bosne i Huma hrvatska historiografija se svodila na nekoliko kronika i zapisa", rekao je Goluža, ističući kako su svojedobno austrougarske vlasti čak zabranile spominjati hrvatsko ime na ovom području. Takvom je politikom nastavila i prva Jugoslavija, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tek je 1942., u vrijeme NDH, objavljena knjiga skupine autora "Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine", podsjetio je Goluža, ističući da je nakon toga došla komunistička Jugoslavija u kojoj su povijest opet mogli pisati samo podobni autori.

Ono što se nije moglo učiniti kod kuće, nadoknadili su naši iseljenici u inozemstvu, napomenuo je i dodao kako je tamo objavljen znatan broj vrijednih djela, među kojima su i djela iz povijesti.

"Crkva na kamenu" objavila je dosad 85 knjiga, rekao je Goluža, dodajući da je među njima i 15-ak naslova povijesnog sadržaja. To je vrijedan prinos hrvatskoj historiografiji, istaknuo je.

Mostarski nakladnik "Crkva na kamenu" objavio je među ostalim i knjigu Đure Baslera "Kršćanska arheologija", koja otkriva "kulturu kasne antike i epohe srednjega vijeka, vezanih za područje BiH". Autor Milko Brković u knjizi "Srednjovjekovna Bosna i Hum - Identitet i kontinuitet" piše o "srednjovjekovnoj Bosni i Humu kao dijelu hrvatskoga povijesnog prostora", a "identitet i državnost Hrvata" otkriva u tamošnjim političkim, vjerskim i kulturnim zbivanjima.

U nizu povijesnih izdanja "Crkva na kemenu" objavila je i prijevod s njemačkoga jezika knjige Carla Peeza "Mostar i njegova kultura - Slika jednoga grada u Hercegovini", koji donosi sliku Mostara i njegove okolice krajem 19. stoljeća.

Božo Goluža je povjesničar i urednik mostarsko-duvanjskoga biskupijskog nakladnika "Crkva na kamenu" te profesor povijesti na Sveučilištu u Mostaru. Autor je knjiga "Povijest crkve" i "Pregled povijesti hrvatskog naroda".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara