OKO 380 milijuna kutija cigareta domaće duhanske industrije i još sedam milijuna kutija cigareta iz uvoza "popuše" u samo jednoj godini svi hrvatski nikotinski ovisnici. Kolika je točna brojka takvih uživatelja u Hrvatskoj teško je točno odrediti, ali svakako se statistički može popisati broj onih koji godišnje pobolijevaju od raka pluća uzrokovanog takvom nezdravom navikom.

"Prema zadnjim analizama rak pluća godišnje odnese 2650 života, ali naše procjene su da je smrtnost zbog istog uzroka puno veća. Te brojke ukazuju nam da je ova vrsta karcinoma četvrta na ljestvici uzročnika smrtnosti u Hrvatskoj. Prethode mu ishemijska bolest pluća, cerebrovaskularne bolesti te popuštanje srca", otkrio je Neven Miculinić, predsjednik Hrvatskog pulmološkog društva.

Takvi podaci, nastavio je Miculinić, prilično su zabrinjavajući jer se njima Hrvatska svrstala na nevjerojatno visoko drugo mjesto u europskom poretku. Naime, prvo mjesto zauzima susjedna Mađarska koja godišnje broji 119 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, dok naša zemlja broji tek nešto manje - njih 110 na 100 tisuća stanovnika.

Da su te brojke uistinu poražavajuće govori i europski prosjek koji se kreće oko 40 oboljelih na istih 100 tisuća. Visokom plasmanu treba pridodati i to da se za razliku od Europe u kojoj već godinama vlada trend pada smrtnosti uzrokovanih karcinomom, dok se u Hrvatskoj putanja mortaliteta još uvijek kreće prema gore.

"Treba imati na umu da je uzrok takvoj putanji možda i bolja dijagnostika koja je veći broj umrlih povezala s karcinomom", pojasnio je Miculinić. Bilo kako bilo, pušači koji danas prestanu s pušenjem time automatski ne umanjuju rizik od raka pluća.

"Tek nakon dvadesetak godina od prestanka pušenja rizik od pojave karcinoma dolazi na razinu kao kod nepušača"

"Tek nakon dvadesetak godina od prestanka pušenja rizik od pojave karcinoma dolazi na razinu kao kod nepušača", upozorava Miculinić dodajući kako su i potonji također ugroženi i to zbog pasivne konzumacije. Naime, pasivno pušenje je uzrok karcinoma pluća u čak trećine oboljelih od takve vrste karcinoma.

"Osnovni problem kod raka pluća je to što se obično otkriva u trećoj i četvrtoj fazi, kada bolest nije moguće potpuno izliječiti, dok se u prva dva stadija kada su šanse za preživljavanje neusporedivo veće otkriva u tek 19 posto slučajeva", kazao je Miculinić što, napominje, nikoga ne bi trebalo obeshrabriti.

"U novije doba bilježimo povećanje šanse za preživljavanje, a to datira otkada su u primjeni platinski spojevi. Osim toga, u novije vrijeme na raspolaganju nam stoje i takozvani pametni lijekovi odnosno ciljana terapija."

Pa ipak, prilične probleme u liječenju karcinoma, osim opće nebrige o zdravlju, stvara i neprikladna oprema u hrvatskim bolnicama, svratio je pozornost Eduard Vrdoljak, šef odjela za onkologiju KBC-a Split. "Kroničan nedostatak radioterapijske opreme u Hrvatskoj je nešto za čim vapi hrvatska onkologija. U istu bi trebalo uložiti stotinjak milijuna kuna i to ne danas nego jučer", rekao je Vrdoljak.

"Potrebno je da se pušači solidariziraju s oboljelima"

Kako i spada, uživatelje duhana i nije moguće drugačije trgnuti i natjerati na brigu o vlastitom zdravlju sve dok im se ne prokažu slike zatrovanih pluća koja oni "srećom" inače ne mogu vidjeti. "Kada bi pušači vidjeli svoja pluća, siguran sam da ih ne bi htjeli nositi sa sobom. Kada bi imali tako zaprljanu majicu, ne bi je prali, nego bi je samo odbacili", poručuje Vrdoljak nastavljajući kako u jednom tumoru ima puno više tumorskih stanica nego što ima ljudi na kugli zemaljskoj. Vrdoljak se ujedno zapitao da kako je moguće da Hrvatska cijenama prati europsko tržište, dok to ne čini kada je riječ o cigaretama.

"Automobile plaćamo jednako ili više nego u Europi, goriva, hranu i odjeću također, dok cigarete koštaju tek 1,5 do 2 eura. U jednoj Irskoj, koliko sam upoznat, cijena kutije duhana je 7 eura, u Njemačkoj se kreće između 4-5 eura, pa ne vidim razloga da takve cijene ne budu i kod nas", pozvao je Vrdoljak na povećanje cijena, ali u svrhu ustrojavanja fonda "Duhanske kune".

"Potrebno je da se pušači solidariziraju s oboljelima i to na način da se uvedu dodatne trošarine od jedne do dvije kune na kutiju duhana koje bi se uplaćivale u specijalni fond s ciljem ulaganja u opremu onkoloških odjela, pa time i suvremenijeg liječenja", zaključio je Vrdoljak.