Hrvatska seizmološka služba pred kolapsom: Nema sredstava ni za montiranje dobivenih seizmografa

Hrvatska seizmološka služba pred kolapsom: Nema sredstava ni za montiranje dobivenih seizmografa

Tekst: Z.Jagodić
Foto: Arhiva (Ema.gov.au)

DOK JE samo ove godine u potresima u svijetu poginulo 224 tisuće ljudi, Hrvatska seizmološka služba u okviru NATO-ova projekta Znanost za mir i sigurnost dobila je novčanu donaciju za nabavu pet seizmografa, ukupne vrijednosti 50-ak tisuća eura, od kojih četiri, zbog nedovoljnih sredstava za montažu, stoje u Zagrebu, a samo je jedan montiran na Brijunima.

Naime, Seizmološkoj službi su u ovoj godini smanjena sredstva, što joj je, osim nemogućnosti montiranja dobivene opreme, stvorilo i probleme s financiranjem održavanja seizmoloških postaja te služba mora kalkulirati hoće li neke radove na terenu moći izvršiti.

U razgovoru za Index dežurni seizmolog Tomislav Fiket objasnio je probleme s kojima se Hrvatska seizmološka služba našla nakon smanjenja proračunskih sredstava. "Kad se dobiju instrumenti, nužno je pronaći kvalitetnu lokaciju za postavljanje instrumenta. Lokacija mora biti mirna tako da će se na njoj moći zapisati stvarno gibanje Zemljine površine zbog potresa, bez smetnji uzrokovanih npr. prolaskom automobila", zorno je objasnio Fiket i dodao da svi ti uvjeti iziskuju dodatna financijska sredstva. "Ekipe moraju biti poslane na teren, mora se pronaći odgovarajuću lokaciju, izmjeriti zadovoljava li lokacija svojim karakteristikama, a nakon toga treba riješiti i pitanje vlasništva zemljišta na kojem će instrument biti postavljen", detaljno objašnjava Fiket koji dodaje da se nakon kupnje ili najma zemljišta nastavljaju radovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U seizmologiji nema predviđanja"

"Nakon toga potrebno je na terenu izgraditi objekt ili modificirati postojeći, dovesti potrebnu infrastrukturu te stručnjaci moraju donijeti instrumente i postaviti ih. Nakon toga se mora omogućiti prijenos podataka jer se najčešće traži udaljena lokacija kako bi se izbjegao šum, što znači da je nužan internetski prijenos podataka npr. satelitom, što je usluga za koju je potrebna posebna oprema i pružatelj usluge. Sve to stvara značajne dodatne troškove koji iziskuju dodatna sredstva", objasnio je dežurni seizmolog sve što Hrvatska seizmološka služba mora stvoriti kako bi mogla iskoristiti četiri seizmografa koja stoje neiskorištena. 

"Gusta mreža i kvalitetne postaje donose i puno bolju mogućnost lokacije potresa i detaljnije izrade preciznih seizmoloških karata, čime se mogu dati precizne informacije kako se treba graditi na pojedinoj lokaciji kako bi štete kod mogućih potresa bile što manje", za Index objašnjava Fiket stvarnu vrijednost seizmoloških podataka i analiza te na taj način objašnjava važnost montiranja seizmografa.

Na pitanje o mogućnostima predviđanja potresa Fiket je jasno rekao da "u seizmologiji nema predviđanja. Ti instrumenti nam pomažu da bolje shvatimo građu Zemlje i pojedinačnih lokaliteta. S gušćom mrežom možemo stvoriti finiju analizu Zemljine unutrašnjosti te tako vidjeti koji teren više pojačava efekte potresa, a koji manje. S većim brojem instrumenata je preciznije i određivanje lokacije potresa", zaključio je za Index Tomislav Fiket.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara