Hrvatska u 2004.: Od potencijalnog kandidata do datuma za pregovore

TRI DATUMA obilježavaju hrvatske odnose s Europskom unijom, ali i čitavu hrvatsku vanjsku politiku u 2004. godini, tijekom koje je od potencijalnog kandidata za članstvo dobila kandidatski status, a zatim i datum za početak pristupnih pregovora.

Prvi je 20. travnja kada je Europska komisija objavila iznimno povoljno mišljenje (avis) o hrvatskoj aplikaciji za članstvo s preporukom da se sa Zagrebom otvore pristupni pregovori. Na temelju toga avisa, Hrvatska je 18. lipnja dobila kandidatski status, a 17. prosinca datum za početak pristupnih pregovora.

Iako je već bio napisan uvjetovan avis, koji bi uvelike zakomplicirao daljnji napredak Hrvatske u europskim integracijama, stvar je spasila glavna haška tužiteljica Carla del Ponte rečenicom da Hrvatska "sada u potpunosti surađuje s Haškim sudom".

Komisija je Hrvatsku ocijenila kao "funkcionalnu demokraciju sa stabilnim institucijama koje jamče vladavinu prava", a u pogledu gospodarskih kriterija kao "funkcionalno tržišno gospodarstvo".

U razdoblju prije lipanjskog sastanka Europskog vijeća iskrsnulo je pitanje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji je Hrvatski sabor proglasio u listopadu 2003. s odgodom primjene na godinu dana. Toj su se odluci usprotivile Slovenija i Italija, prijeteći da bi mogle glasovati protiv odluke da se Hrvatskoj dodijeli status kandidata.

Hrvatski je sabor 3. lipnja izglasao dopunu odluke o proširenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu, kojom se za članice EU-a odgađa primjena ZERP-a do sporazuma s EU o partnerstvu o ribarstvu. Dan poslije u Bruxellesu su na trilateralnom sastanku državnih tajnika u ministarstvima vanjskih poslova, Italija i Slovenija pozdravile odluku Hrvatskog sabora te izrazile spremnost da podupru hrvatsku kandidaturu.

Na summitu u lipnju Europsko je vijeće promaknulo Hrvatsku u kandidata za članstvo te početak sljedeće godine navelo kao vremensku odrednicu za početak pristupnih pregovora.

Europska je komisija slijedom lipanjske odluke Europskog vijeća 6. listopada objavila pretpristupnu strategiju za Hrvatsku u kojoj predlaže da se Zagrebu stavi na raspolaganje 245 milijuna eura za 2005. i 2006. godinu iz tri pretpristupna fonda EU-a - PHARE, ISPA, SAPARD.

Komisija je navela da će "napredak u pregovorima u potpunosti ovisiti o održivosti političkih reformi i o ispunjenju obveza Hrvatske u pogledu regionalne suradnje s ostalim zemljama bivše Jugoslavije i drugih međunarodnih obveza poput suradnje s Haškim sudom".

U zadnja tri mjeseca godine na izmaku, odnose EU-a i Hrvatske ponovno obilježava glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, koja je promijenila svoju ocjenu iz travnja da Zagreb u potpunosti surađuje s Haškim sudom.

Ona je na sjednici Vijeća ministara 11. listopada u Luxembourgu izrazila "razočaranje" što hrvatske vlasti nisu uhitile odbjeglog generala Antu Gotovinu. U izvješću pred Vijećem sigurnosti UN-a 23. studenoga navodi da je slučaj generala Gotovine "jedina zapreka" za ocjenu o potpunoj suradnji s Haškim sudom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ta njezina ocjena zaprijetila je da se pristupni pregovori najavljeni za početak sljedeće godine odgode. Velika Britanija je predvodila skupinu zemalja koje su ustrajale na tome da se početak pregovora s Hrvatskom uvjetuje punom suradnjom s Haškim sudom, odnosno rješavanjem slučaja Gotovina.

Zemlje članice EU-a su se oko toga pitanja potpuno podijelile. Njemačka, Austrija, Francuska, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Irska i još neke zemlje bile su za to da se Hrvatskoj na summitu u prosincu odredi datum za početak pregovora bez uvjetovanja.

Nizozemsko predsjedništvo EU-a je pripremilo nacrt zaključaka u kojem je stajalo da će se pregovori s Hrvatskom otvoriti, ako Vijeće EU-a potvrdi da u potpunosti surađuje s Haškim sudom.

Mjesto predviđeno za datum ostavljeno je prazno, to jest prepušteno je europskim čelnicima da o tome odluče. Slijedila je snažna diplomatska aktivnost Hrvatske kako bi se izborila što bolja formulacija u zaključcima.

Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara prije summita, dogovoreno je da se iz nacrta zaključaka izbaci dio teksta koji govori da punu suradnju treba potvrditi Vijeće te je spomenuto da bi pregovori mogli započeti u travnju sljedeće godine.

Taj se nacrt zaključaka našao pred šefovima država ili vlada 17. prosinca, drugi dan summita koji je u potpunosti bio obilježen Turskom.

Konačni tekst zaključaka promijenjen je u zadnji čas tijekom same rasprave o Hrvatskoj, kada je pronađen kompromis da se pregovori otvore 17. ožujka, bude li Hrvatska u potpunosti surađivala s Haškim sudom. Osim povoljnijeg datuma, koji je pomaknut za više od mjesec dana ranije, iz teksta zaključaka je izbačeno da treba nova potvrda o suradnji s Haškim sudom.

Prema riječima predsjedatelja Europskog vijeća, nizozemskog premijera Jan-Petera Balkenendea, procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom treba dati sljedeće predsjedništvo EU-a, Luksemburg.

Takvom zaključku uvelike je pomoglo sudjelovanje premijera Ive Sanadera na skupu čelnika Europske pučke stranke (EPP), koji su u posebnoj izjavi podržali bezuvjetan datum za Hrvatsku. Među čelnicima EPP-a bilo je 10 premijera članica EU-a, u kojima su na vlasti demokršćanske i narodnjačke stranke.

Ove godine konačno je ratificiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a, koji će stupiti na snagu 1. veljače sljedeće godine. Tim sporazumom, potpisanim 29. listopada 2001. uspostavljen je prvi ugovorni odnos Hrvatske s EU-om.

Budući da je potpisan dok je EU imala 15 članica, tijekom ove godine zaključen je Protokol 7, kojim je taj sporazum prilagođen činjenici da je EU proširena na 25 članica.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara