Hrvatska u dobrim odnosima s Iranom

Hrvatska u dobrim odnosima s Iranom
ODNOSI Hrvatske i Irana, prve islamske azijske zemlje koja je priznala Hrvatsku, politički su dobri no Teheran i Zagreb teže jačati gospodarske veze što je naglasio i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji je u ponedjeljak navečer doputovao u službeni posjet Teheranu.

U tome bi svoj interes trebale naći i hrvatske tvrtke od kojih su neke, proteklih desetljeća, u Iranu stvorile dobre reference.

Islamska Republika Iran priznala je Hrvatsku 1992., a iste su godine uspostavljeni i diplomatski odnosi te otvorena veleposlanstva. Dolazak ministra Picule u Teheran dogodio se nakon osmogodišnje stanke u posjetu hrvatskog šefa diplomacije Iranu.

Prvi hrvatski šef diplomacije koji je posjetio Iran bio je Zvonimir Šeparović koji je u Teheran stigao 1992. kada je potpisan i Memorandum o razumijevanju.

Slijedile su, idućih godina, razmjene posjeta hrvatskih i iranskih dužnosnika ali i gospodarstvenika - primjerice 1996. kada su Iran posjetila dva izaslanstva iz INA-e.

Iran i Hrvatska su 1994. potpisali sporazum o trgovini te ukidanju viza na diplomatske i službene putovnice i Memorandum o gospodarskoj suradnji.

Dobri su odnosi proživjeli i manje krize - tijekom oružanih sukoba Hrvata i muslimana u BiH, te pri glasovanju o rezoluciji UN-a o stanju ljudskih prava u Iranu 2002. kad je Hrvatska, unatoč snažnom lobiranju Iranaca, podržala rezoluciju Europske unije, koja u konačnici nije bila usvojena, čime je izazvala negodovanje iranske strane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iste je godine službeni Zagreb, na intervenciju Sjedinjenih Država, odustao od već dogovorenog posla gradnje patrolnih čamaca u brodogradilištu Greben na Korčuli, a Iran reagirao odustajanjem od već dogovorene, 4. sjednice Mješovitog hrvatsko-iranskog odbora za gospodarsku suradnju u Zagrebu.

No u rujnu 2002., na 57. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda ministar Picula susreo se s iranskim kolegom Kamalom Harazijem kada je dogovoreno da treba unaprijediti gospodarsku suradnju i predloženo sazivanje Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju.

Prema najavama, takav se sastanak očekuje u lipnju.

Ukupna robna razmjena u 2002. iznosila je 7 milijuna dolara, što je u odnosu na 2001. porast za 50 posto.

Za aktualnu godinu predviđen je i posjet predsjednika iranskog parlamenta Mehdija Karubija Hrvatskoj, a poziv bi mu, za boravka u Teheranu, trebao uručiti ministar Picula.

Predsjednik države Mohamed Hatami trebao bi također stići u uzvratni službeni posjet Hrvatskoj nakon što je predsjednik Stjepan Mesić posjetio Iran 2001. To bi se, kako se očekuje, moglo ostvariti do kraja mandata obojice predsjednika.

U travnju 2002. u Iranu je boravilo saborsko izaslanstvo a početkom godine iransko parlamentarno izaslanstvo uzvratilo je posjet.

Mjesto hrvatskog veleposlanika u Teheranu upražnjeno je od studenoga 2000. a Hrvatska je predala iranskoj strani zahtjev za agreman.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara