Hrvatske i inozemne udruge za zaštitu okoliša Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), Zelena akcija, Dravska liga i druge pozvale su danas hrvatsku Vladu te državne institucije (Hrvatske vode i Državnu upravu za vode) da spriječe iskapanje šljunka i kanaliziranje rijeke Drave u blizini hrvatskoslovenske granice, što već sada ima katastrofalne ekološke posljedice na 3.500 hektara tog, europski važnog riječnog ekosustava. L

Na današnjoj konferenciji za novinare u Zelenoj akciji predstavnici hrvatskih i inozemnih udruga zelenih predstavile su aktivnosti koje pokreću, za kako naglašavaju, "zadnji čas za spas rijeke Drave".

Arno Mohl iz WWF Austria predstavio je pismo koje će WWF uputiti Europskoj komisiji, a u kojem se od Europske komisije traži da od Hrvatske zatraži da se u pogledu zaštite okoliša počne prilagođavati pravilima EU.

"Hrvatska Vlada mora poštivati hrvatske zakone o zaštiti okoliša i zaustaviti kanaliziranje vodotoka i iskopavanje šljunka iz Drave i Mure, kako bi se zaustavilo daljnje uništavanje vrijednih prirodnih resursa Hrvatske i Europe", navodi se u pismu kojega će WWF uputiti Europskoj komisiji.

U pismu se dalje navodi da Državna uprava za vode, Hrvatske vode i njihovi koncesionari trenutno provode jedan od najvećih projekata iskopavanja i kanaliziranja Drave. Svakodnevno iskapaju velike količine šljunka te kanaliziranjem toka u blizini hrvatsko-slovenske granice, pretvaraju prirodni tok Drave u umjetni kanal.

Planiraju iskopati preko sedam milijuna kubnih metara šljunka iz korita i obale Drave za potrebe izgradnje novih autocesta. Te aktivnosti već sada imaju katastrofalne posljedice na 3.500 hektara europski važnog riječnog ekosustava. Ugrožene vrste kao bjelorepi orao, crna roda i vidra gube svoja prirodna staništa, smanjuje se populacija ribljih vrsta, močvarne i šumske površine se isušuju, gube se prirodna staništa pogodna za razvoj ekoturizma i rekreaciju.

Radovi iskopavanja i kanaliziranje Drave u suprotnosti su s mnogim hrvatskim zakonima, međunarodnim obvezama i zakonima EU, naročito direktivama koje zatjevaju očuvanje riječnih ekosustava. Stoga lokalne i međunarodne udruge za zaštitu okoliša, kako i lokalne zajednice zahtjevaju od hrvatske Vlade zaustavljanje iskopavanja šljunka i regulaciju Drave odmah, prije nego što se potpuno unište neprocijenjivi prirodni resursi, rekao je Mohl i najavio kako su, ukoliko se ne zaustave destruktivne aktivnosti na Dravi, spremni poduzeti i pravne korake.

Borut Stumberger iz DOPPS-Birdlife Slovenija rekao je da te destruktivne aktivnosti imaju utjecaj i na slovenski teritorij, te da to povlači konkretne međunarodne obveze za Hrvatsku. Hrvatska nije napravila Studiju utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu koju zahtjeva UN-ova Espoo konvencija (zahjeva od država da se međusobno konzultiraju kada je u pitanju veći projekt koji bi mogao imati utjecaj preko državnih granica).

Laurice Ereifej iz WWF Mađarske također je upozorila na katastrofalne posljedice tih destruktivnih aktivnosti na Dravi i na susjednu Mađarsku. Rekla je da se i u Mađarskoj iskapa šljunak, ali ne u tolikom količinama kao u Hrvatskoj i da i oni vrše pritisak na mađarske vlasti da se s tim prekine.

Zamoljena od novinara da odgovori, zna li tko iskapa šljunak, odnosno ubire novac za to, Helena Hećimović iz Dravske lige rekla je da imaju neslužbene informacije i da stoga ne mogu izaći s imenima, ali da pripremaju neke tužbe.

(Hina) xbma ysšh