hrvatski biospeleolozi spašavaju endemičnu spužvu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Biospeleolozi kreću s projektom očuvanja špiljske spužve, jedine slatkovodne podzemne spužve na svijetu, naseljene samo na uskom području Gorskoga kotara.
Zahvaljujući donaciji britanske fundacije Rufford Small Grant od 7.000 eura, dobivenoj na međunarodnom natječaju, započet će prva sustavna istraživanja populacije spužve Eunapius subterraneus, objavilo je Hrvatsko biospeleološko društvo.
Zbog opsežnih hidrotehničkih zahvata na širem području i izgradnje hidrocentrale Gojak ugrožena su prirodna staništa te endemične spužve, a prisutno je i zagađenje podzemnih voda.
Na ogulinsko-plaščanskoj krškoj zaravni nalazi se svih sedam do sada utvrđenih speleoloških objekata koje naseljava spužva, u kojima su prisutni stalni vodeni tokovi. Stoga će se uz standardnu speleološku tehniku morati koristiti i zahtjevne speleoronilačke metode istraživanja u kojima će sudjelovati više timova speleoloških, planinarskih i ekoloških udruga, te lokalne vlasti i stanovništvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istraživanja će trajati do kraja 2004, kad će se na temelju završnog elaborata izraditi program za očuvanje tog biološkog unikata, rekao je Hini predsjednik biospeleološkog društva Roman Ozimec.
Uz utvrđivanje ekoloških čimbenika staništa, procjenu faktora rizika, te stupnja ugroženosti i osjetljivosti Eunapiusa, predviđena su istraživanja vezana uz taksonomiju, biologiju i fiziologiju spužve o kojoj se vrlo malo zna.
"Cilj nam je istražiti sve biokemijske utjecaje na život te iznimno rijetke vrste i predložiti mjere njezine zaštite", rekla je voditeljica projekta, nezaposlena biologinja iz Zagreba Jana Bedek.
Špiljska spužva otkrivena je sedamdesetih godina 20. stoljeća za speleoronilačkih istraživanja Mikašinovića špilje, Tounjčice i izvora Rudnice, a znanstveno je opisana 1984.
"Nemamo za sada nikakvih egzaktnih podataka o njezinoj sudbini, ali postoje sumnje da bi okolne kanalizacije, ceste i kamenolomi mogli štetno utjecaji na život špiljske spužve", kazala je Hini Jana Badek.
Zbog toga je Institut za krške vode (Karst Waters Institute) iz SAD to područje proglasio jednim od deset najugroženijih krških ekoloških sustava na svijetu u 2003.
Kroz rezultate istraživanja moći će se bolje upoznati bogati životinjski svijet podzemnih voda toga područja, među kojima se ističu podzemni žarnjak Velkovrhia enigmatica te brojni rakovi i čovječja ribica.
Zahvaljujući donaciji britanske fundacije Rufford Small Grant od 7.000 eura, dobivenoj na međunarodnom natječaju, započet će prva sustavna istraživanja populacije spužve Eunapius subterraneus, objavilo je Hrvatsko biospeleološko društvo.
Zbog opsežnih hidrotehničkih zahvata na širem području i izgradnje hidrocentrale Gojak ugrožena su prirodna staništa te endemične spužve, a prisutno je i zagađenje podzemnih voda.
Na ogulinsko-plaščanskoj krškoj zaravni nalazi se svih sedam do sada utvrđenih speleoloških objekata koje naseljava spužva, u kojima su prisutni stalni vodeni tokovi. Stoga će se uz standardnu speleološku tehniku morati koristiti i zahtjevne speleoronilačke metode istraživanja u kojima će sudjelovati više timova speleoloških, planinarskih i ekoloških udruga, te lokalne vlasti i stanovništvo.
Uz utvrđivanje ekoloških čimbenika staništa, procjenu faktora rizika, te stupnja ugroženosti i osjetljivosti Eunapiusa, predviđena su istraživanja vezana uz taksonomiju, biologiju i fiziologiju spužve o kojoj se vrlo malo zna.
"Cilj nam je istražiti sve biokemijske utjecaje na život te iznimno rijetke vrste i predložiti mjere njezine zaštite", rekla je voditeljica projekta, nezaposlena biologinja iz Zagreba Jana Bedek.
Špiljska spužva otkrivena je sedamdesetih godina 20. stoljeća za speleoronilačkih istraživanja Mikašinovića špilje, Tounjčice i izvora Rudnice, a znanstveno je opisana 1984.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Nemamo za sada nikakvih egzaktnih podataka o njezinoj sudbini, ali postoje sumnje da bi okolne kanalizacije, ceste i kamenolomi mogli štetno utjecaji na život špiljske spužve", kazala je Hini Jana Badek.
Zbog toga je Institut za krške vode (Karst Waters Institute) iz SAD to područje proglasio jednim od deset najugroženijih krških ekoloških sustava na svijetu u 2003.
Kroz rezultate istraživanja moći će se bolje upoznati bogati životinjski svijet podzemnih voda toga područja, među kojima se ističu podzemni žarnjak Velkovrhia enigmatica te brojni rakovi i čovječja ribica.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati