ICTY: Miroslav Bralo priznao krivnju po izmijenjenoj optužnici

MIROSLAV BRALO CICKO, bivši pripadnik HVO-a optužen za ratne zločine nad Bošnjacima u dolini Lašve 1993., u utorak je na temelju sporazuma s Tužiteljstvom Haškog suda priznao krivnju po svih osam točaka optužnice, svjestan da mu po svakoj od njih može biti izrečena kazna doživotnog zatvora.

"Miroslav Bralo je svjestan toga da je najveća kazna koju mu Raspravno vijeće može izreći na osnovu potvrdnog izjašnjavanja o krivnji po svakoj od optužbi koje sadrži izmijenjena optužnica, kazna zatvora, uključujući i kaznu doživotnog zatvora", navodi se u čl. 4 Sporazuma o izjašnjavanju o krivnji.

Raspravno vijeće danas je potvrdilo izmijenjenu optužnicu protiv Brale i ocijenilo da "postignuti Sporazum ispunjava sve zahtjeve Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a".

Nakon što se Bralo izjasnio o krivnji, vijeće je odredilo 16. rujna kao provizorni datum za podnošenje podnesaka optužbe i obrane za raspravu o određivanju kazne, te 10. listopada kao provizorni datum za održavanje rasprave.

Tužitelj Mark Harmon kazao je da je sporazum bezuvjetan, odnosno da je postignut bez davanja uvjeta i obećanja, bez nagovaranja i preporučanja opsega kazne Brali, što su potvrdili i optuženi i njegov odvjetnik.

U izmijenjenoj optužnici Bralu se u prvoj točki tereti za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti zbog sudjelovanja u pokolju u Ahmićima 16. travnja 1993.

Prema optužnici, Bralo je kao pripadnik postrojbe "Džokeri" 4. bataljuna Vojne policije HVO-a, "zajedno s drugima sudjelovao u iznenadnom napadu na Ahmiće, s ciljem da se izvrši etničko čišćenje Ahmića, da se pobiju svi vojno sposobni Muslimani, da se spale kuća Muslimana i iz sela protjeraju svi stanovnici Muslimani".

Tereti ga se da je u ranim jutarnjim satima 16. travnja zajedno s kolegama Stipom Krištom, Josipom Jukićem - Dugim, Velimirom Benićem, Fabijanom Vujicom i Zlatkom (nepoznato prezime) upao u stan muslimanske obitelji Osmana Salkića u zaseoku Nadioci, gdje su "Krišto i Jukić iz malokalibarskih automatskih pušaka MGV ubili Osmana i suprugu Redžibu, a Bralo nožem njihovu kćer Mirnesu Salkić jer nije imao pušku MGV", stoji u činjeničnoj osnovi optužnice.

Puške MGV korištene su kao tiho oružje, kako se ne bi otkrilo da slijedi napad.

U činjeničnoj osnovi dalje stoji da je Bralo u tijeku napada "zarobio, saslušao a potom vatrenim oružjem ubio jednog odraslog muškarca", te da je podmetnuo požare u više muslimanskih kuća i pomogao drugima da to čine.

"Dana 16. travnja 1993., dok su sudjelovali u napadu na Ahmiće, Miroslav Bralo i Josip Jukić Dugi, postavili su oko 4 kg eksploziva u donjoj džamiji u Ahmićima i oko nje, detonirajući ga nakon toga, uslijed čega je džamija potpuno uništena", dodaje se u dokumentu.

Također ga se tereti da su između 16. i 30. travnja 1993. on i vojnik HVO-a Nikica Šafradin Cico, pritvorili 14 muškaraca, žena i djece Muslimana članova obitelji Salkić i obitelji Mehmeta Ceremića, koji su zarobljeni prilikom bijega iz svojih kuća u Ahmićima i Nadiocima. Dok su ih pod prijetnjom oružjem vodili u pravcu zatvora u Kaoniku na jednoj šumskoj čistini je Nikica Šafradin Cico iz vatrenog oružja lišio života svih 14 osoba. Bralo nije ubio nikoga, ali je čuvao stražu sprječavajući mogućnost bijega, stoji u činjeničnoj osnovi optužnice.

U izmijenjenu optužnicu u sažetom su obliku prenesene i inkriminacije iz prvotnog optužnog akta, potvrđenog još 10. studenoga 1995. dok je glavni tužitelj ICTY-a bio Richard Goldstone.

Prijašnjih 21 točka optužnice svedeno je na sedam, kojima se Bralu tereti za likvidaciju trojice Muslimana - Fuada Kerme, Ibrahima Pezera i jednog neimenovanog, zarobljenih na području sela Kratine kod Viteza između 21. travnja i 10. svibnja 1993.

Osim za ubojstvo kao kršenje ratnog prava i običaja, Bralu se u točkama 3-6 optužnice tereti za mučenje, silovanje i protupravno zatvaranje zbog toga što je od 15. svibnja do nepoznatog datuma u srpnju 1993. "Muslimanku označenu kao svjedokinja A, u više navrata silovao i seksualno zlostavljao".

Zbog toga što nije učinio ništa da spriječi Bralu i druge pripadnike Džokera da siluju i zlostavljaju svjedokinju A Haški sud je zapovjednika Džokera Antu Furnudžiju osudio na 10 godina zatvora, koje je on izdržao 2004. godine.

U točkama 7 i 8 optužnice Bralu se tereti za "protupravno zatvaranje civila i nehumano postupanje kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. jer je u travnju i svibnju 1993. prisiljavao zatočene civile Muslimane da kopaju rovove na liniji fronte i koristio ih kao "živi štit".

(Hina) xdh ydgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara