ICTY: Počela završna rasprava prije izricanja presude Biljani Plavšić
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BIVŠA čelnica bosanskih Srba Biljana Plavšić, najviše pozicionirana osoba koja je priznala krivnju za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, vratila se u sudnicu Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu (ICTY) na završnu raspravu o visini kazne koju treba dobiti.
Plavšić je u listopadu neočekivano priznala krivnju.
Tijekom trodnevne rasprave od ponedjeljka do srijede Plavšić će pokušati uvjeriti suce ICTY-ja da se kaje zbog zločina protiv čovječnosti i progona na političkim, rasnim i vjerskim temeljima.
Obrana i tužiteljstvo će tijekom završnog ročišta predočiti svoje dokaze kako bi pomogli sucima u određivanju kazne koju će Plavšić dobiti.
Plavšić (72), je u listopadu promijenila prvotni iskaz i izjasnila se da je kriva po jednoj točki optužnice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njezini odvjetnici su rekli da je Plavšić izrazila ´potpuno i bezuvjetno kajanje´. Tužiteljstvo je nakon toga odbacilo druge točke optužnice.
Prema pravilima suda, ako optuženi prizna krivnju, suđenje se prekida i završno ročište služi za to da tužiteljstvo i obrana iznesu svoje argumente kako bi pomogli sucima u određivanju kazne. Optuženi, koji je priznao krivnju, ne može biti oslobođen.
Plavšić je u razgovoru objavljenom u beogradskom dnevnom listu Politici u nedjelju izjavila da nije postigla nikakav dogovor s tužiteljstvom o težini kazne, te da neće svjedočiti u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.
´Nisam postigla nikakav dogovor o duljini moje kazne, niti bih željela postići takav dogovor. Moj jedini uvjet je bio da ne svjedočim na drugim suđenjima, a iskreno, ne bih imala što za reći na suđenju Miloševiću´, rekla je Plavšić.
Ona je dodala da čak i da je postigla sporazum o smanjenju kazne, to joj ne bi puno značilo.
´Što bio za mene značila kazna zatvora od 10 godina? Za mene to je doživotna kazna´, rekla je Plavšić.
Bivša profesorica biologije u siječnju 2001. je prilikom prvog pojavljivanja pred Sudom, nakon što se dobrovoljno predala, izjavila da se ne osjeća krivom po više točaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Zamjenik tužitelja Mike Harmon rekao je da će na strani obrane, najvjerojatnije u utorak, svjedočiti bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je od 1993.-1997. bila veleposlanica SAD-a pri UN-u.
Osim Albright trebao bi svjedočiti i predstavnik EU-a Carl Bildt, koji je od 1995. do 1997. obnašao dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, te dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel.
Haški sud je Plavšić u rujnu 2001. privremeno pustio na slobodu do izricanja presude. Ona je od tada živjela u Beogradu pod policijskim nadzorom. Početkom listopada ove godine video linkom je priznala krivnju za zločine protiv čovječnosti, a tužiteljstvo je odbacilo točke optužnice koje su Plavšić teretile za genocid i ratni zločin.
Plavšić je u listopadu neočekivano priznala krivnju.
Tijekom trodnevne rasprave od ponedjeljka do srijede Plavšić će pokušati uvjeriti suce ICTY-ja da se kaje zbog zločina protiv čovječnosti i progona na političkim, rasnim i vjerskim temeljima.
Obrana i tužiteljstvo će tijekom završnog ročišta predočiti svoje dokaze kako bi pomogli sucima u određivanju kazne koju će Plavšić dobiti.
Plavšić (72), je u listopadu promijenila prvotni iskaz i izjasnila se da je kriva po jednoj točki optužnice.
Njezini odvjetnici su rekli da je Plavšić izrazila ´potpuno i bezuvjetno kajanje´. Tužiteljstvo je nakon toga odbacilo druge točke optužnice.
Prema pravilima suda, ako optuženi prizna krivnju, suđenje se prekida i završno ročište služi za to da tužiteljstvo i obrana iznesu svoje argumente kako bi pomogli sucima u određivanju kazne. Optuženi, koji je priznao krivnju, ne može biti oslobođen.
Plavšić je u razgovoru objavljenom u beogradskom dnevnom listu Politici u nedjelju izjavila da nije postigla nikakav dogovor s tužiteljstvom o težini kazne, te da neće svjedočiti u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.
´Nisam postigla nikakav dogovor o duljini moje kazne, niti bih željela postići takav dogovor. Moj jedini uvjet je bio da ne svjedočim na drugim suđenjima, a iskreno, ne bih imala što za reći na suđenju Miloševiću´, rekla je Plavšić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ona je dodala da čak i da je postigla sporazum o smanjenju kazne, to joj ne bi puno značilo.
´Što bio za mene značila kazna zatvora od 10 godina? Za mene to je doživotna kazna´, rekla je Plavšić.
Bivša profesorica biologije u siječnju 2001. je prilikom prvog pojavljivanja pred Sudom, nakon što se dobrovoljno predala, izjavila da se ne osjeća krivom po više točaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Zamjenik tužitelja Mike Harmon rekao je da će na strani obrane, najvjerojatnije u utorak, svjedočiti bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je od 1993.-1997. bila veleposlanica SAD-a pri UN-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim Albright trebao bi svjedočiti i predstavnik EU-a Carl Bildt, koji je od 1995. do 1997. obnašao dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, te dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel.
Haški sud je Plavšić u rujnu 2001. privremeno pustio na slobodu do izricanja presude. Ona je od tada živjela u Beogradu pod policijskim nadzorom. Početkom listopada ove godine video linkom je priznala krivnju za zločine protiv čovječnosti, a tužiteljstvo je odbacilo točke optužnice koje su Plavšić teretile za genocid i ratni zločin.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati