ICTY: Suci traže razjašnjenje optužbi protiv Šešelja za Vojvodinu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
RASPRAVNO vijeće Haškog suda (ICTY) koje vodi postupak protiv bivšeg vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, naložilo je Tužiteljstvu da u optužnici "otkloni nejasnoće i objasni navode i optužbe" vezane uz pitanje postojanja oružanog sukoba u Vojvodini.
U "Odluci po podnesku Vojislava Šešelja kojim se osporavaju nadležnost i forma optužnice", vijeće je djelomice prihvatilo prigovor Šešelja, optuženog za deportacije Hrvata iz sela Hrtkovci u Vojvodini 1992., a prema kojemu nadležnost ICTY-a ne postoji jer u Vojvodini u to vrijeme nije bilo oružanog sukoba, dok je sve ostale prigovore odbacilo.
Šešelja se u tri od 14 točaka optužnice tereti i za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Hrvata iz Vojvodine. Čl. 5. Statuta ICTY-a nadležnost suda ograničava na zločine protiv čovječnosti "kada su počinjeni u oružanom sukobu, bilo međunarodnog bilo unutarnjeg karaktera".
"U optužnici se izričito ne navodi da je u Vojvodini postojao oružani sukob" već se ukazuje na postojanje uzročne veze između stanja oružanog sukoba u Hrvatskoj i BiH, te zločina počinjenih u njima i u "dijelovima Vojvodine u Srbiji", ističe vijeće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Šešelj, nekadašnji profesor prava koji se pred ICTY-em brani sam, prigovor na optužnicu podnio je 24. prosinca 2003., a optužba je na njega odgovorila 29. siječnja 2004., i dodatno 19. veljače, tražeći da se svi Šešeljevi prigovori odbace.
Raspravno vijeće u odluci datiranoj 26. svibnja, ističe kako Tužiteljstvo i u odgovoru na Šešeljev podnesak "prilično nejasno govori o situaciji u Vojvodini", katkada spominjući oružani sukob koji je trajao u bivšoj Jugoslaviji a drugdje "vezu između ponašanja optuženog u Vojvodini i oružanog sukoba u drugim dijelovima bivše SFRJ".
Vijeće je stoga naložilo Tužiteljstvu da otkloni spomenutne nejasnoće te da se "opredijeli hoće li u optužnici zadržati optužbe protiv optuženog vezane za Vojvodinu".
Odluči li povući navod o postojanju oružanog sukoba u Vojvodini, sve optužbe vezane za Vojvodinu morat će se izbrisati iz optužnice a u suprotnom, bude li inzistiralo na tim optužbama, u optužnici će morati navesti da je u vrijeme počinjenja navodnih zločina postojao oružani sukob, ističe se u odluci.
Tužitelji, koje vodi Hildegard Uertz-Retzlaff, u svojem su zahtjevu da se Šešljev prigovor nadležnosti odbaci, naglasili da postojanje oružanog sukoba treba dokazivati na suđenju, a glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann najavila je da će optužba idućih dana raspravnom vijeću dostaviti opširne dokaze da je Srbija bila u ratu.
Šešelj je u osam točaka optužen za zločine protiv čovječnosti i u šest za kršenje ratnog prava i običaja počinjene nad Hrvatima, Bošnjacima i drugim nesrbima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini 1991-95.
U pritvoru ICTY-a je od predaje 24. veljače 2003., a pripreme za početak suđenja do sada su protekle u znaku njegovih teatralnih istupa na statusnim konferencijama, inzistiranju na prijevodu svih sudskih spisa na ćirilici i stotinama, rukom ispisanih, stranica prigovora. Budući da odbija branitelja, sud mu je za "branitelja u pripravnosti" odredio Nizozemca, Tjarda Eduarda van der Spoela.
U "Odluci po podnesku Vojislava Šešelja kojim se osporavaju nadležnost i forma optužnice", vijeće je djelomice prihvatilo prigovor Šešelja, optuženog za deportacije Hrvata iz sela Hrtkovci u Vojvodini 1992., a prema kojemu nadležnost ICTY-a ne postoji jer u Vojvodini u to vrijeme nije bilo oružanog sukoba, dok je sve ostale prigovore odbacilo.
Šešelja se u tri od 14 točaka optužnice tereti i za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Hrvata iz Vojvodine. Čl. 5. Statuta ICTY-a nadležnost suda ograničava na zločine protiv čovječnosti "kada su počinjeni u oružanom sukobu, bilo međunarodnog bilo unutarnjeg karaktera".
"U optužnici se izričito ne navodi da je u Vojvodini postojao oružani sukob" već se ukazuje na postojanje uzročne veze između stanja oružanog sukoba u Hrvatskoj i BiH, te zločina počinjenih u njima i u "dijelovima Vojvodine u Srbiji", ističe vijeće.
Raspravno vijeće u odluci datiranoj 26. svibnja, ističe kako Tužiteljstvo i u odgovoru na Šešeljev podnesak "prilično nejasno govori o situaciji u Vojvodini", katkada spominjući oružani sukob koji je trajao u bivšoj Jugoslaviji a drugdje "vezu između ponašanja optuženog u Vojvodini i oružanog sukoba u drugim dijelovima bivše SFRJ".
Vijeće je stoga naložilo Tužiteljstvu da otkloni spomenutne nejasnoće te da se "opredijeli hoće li u optužnici zadržati optužbe protiv optuženog vezane za Vojvodinu".
Odluči li povući navod o postojanju oružanog sukoba u Vojvodini, sve optužbe vezane za Vojvodinu morat će se izbrisati iz optužnice a u suprotnom, bude li inzistiralo na tim optužbama, u optužnici će morati navesti da je u vrijeme počinjenja navodnih zločina postojao oružani sukob, ističe se u odluci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tužitelji, koje vodi Hildegard Uertz-Retzlaff, u svojem su zahtjevu da se Šešljev prigovor nadležnosti odbaci, naglasili da postojanje oružanog sukoba treba dokazivati na suđenju, a glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann najavila je da će optužba idućih dana raspravnom vijeću dostaviti opširne dokaze da je Srbija bila u ratu.
Šešelj je u osam točaka optužen za zločine protiv čovječnosti i u šest za kršenje ratnog prava i običaja počinjene nad Hrvatima, Bošnjacima i drugim nesrbima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini 1991-95.
U pritvoru ICTY-a je od predaje 24. veljače 2003., a pripreme za početak suđenja do sada su protekle u znaku njegovih teatralnih istupa na statusnim konferencijama, inzistiranju na prijevodu svih sudskih spisa na ćirilici i stotinama, rukom ispisanih, stranica prigovora. Budući da odbija branitelja, sud mu je za "branitelja u pripravnosti" odredio Nizozemca, Tjarda Eduarda van der Spoela.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati