U povodu 430. obljetnice smrti istaknutoga hrvatskoga protestantskog pisca Matije Vlačića Ilirika u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu danas je otvorena izložba "Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stoljeća", postavljena u suradnji sa zagrebačkim Bogoslovnim institutom.

Od 96 izloženih protestantskih knjiga, koje su značile preokret u europskom mišljenju, 74 su Vlačićeva djela, naglasio je predstojnik Bogoslovnog instituta Stanko Jambrek.

Osvrnuvši se na hrvatske protestantske pisce u kontekstu reformacije u 16. stoljeću, Jambrek je rekao kako je to bio pokret za duhovnu obnovu Crkve, pri čemu je Sveto pismo trebalo postati pristupačno svima. Stoga je Luther, prevevši Bibliju na njemački, potaknuo njezino tiskanje i prevođenje na druge narodne jezike, objasnio je Jambrek.

Prva protestantska knjiga na hrvatskom jeziku tiskana je 1555. u njemačkom gradu Tuebingenu, a šest godina poslije u Urachu je Hans Ungnad utemeljio tiskaru u kojoj su tiskane hrvatske knjige, naglasio je voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK i autor predgovora kataloga izložbe Ivan Kosić.

Do 1565., do kada je tiskara djelovala, u njoj je tiskano 30 hrvatskih knjiga i to glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latinicom, a za tiskanje su ih priređivali Anton Dalmatin i Stipan Konzul.

Svi hrvatski protestantski pisci živjeli su uglavnom na području današnje Njemačke, naglasio je Kosić, objasnivši kako je nakon Lutherove smrti 1546. središnjim likom protestantskog pokreta u Njemačkoj postao Matija Vlačić Ilirik, čije je djelo "Ključ za poznavanje Biblije" u to vrijeme bio najpoznatiji leksikon za poznavanje cjelokupne Biblije.

Izložba se može razgledati u predvorju NSK do 9. svibnja.

(Hina) xkt ymc