U NEDJELJU, 28. listopada, završava ljetno računanje vremena. U 3 sata ujutro pomičemo kazaljke za jedan sat unatrag i prelazimo na zimsko računanje vremena. Tako će u nedjelju umjesto 3 sata, pomicanjem kazaljki biti 2 ujutro.

Mnogima ta procedura nije ništa novo, radimo to cijeli svoj život. Možda je nekima od nas takva promjena i poželjna jer u tmurnim zimskim mjesecima volimo pri odlasku na posao imati danju svjetlost. No većini Europljana takva praksa ne odgovara. Prema rezultatima službene ankete na koju se odazvao rekordan broj stanovnika Europske unije, više od 80 % njih protivi se praksi pomicanja sata. Iz tog je razloga Europska komisija u rujnu objavila prijedlog za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u Europskoj uniji u 2019. godini.

Je li ovo zadnji put da pomičemo kazaljke sata unatrag?

Europska komisija shvatila je vrlo ozbiljno preferencije stanovnika EU-a i sada se postavlja pitanje koliko će se još dugo unutar Europske unije prakticirati polugodišnje pomicanje sata.

Odgovor na to pitanje bit će poznat tek kada Europski parlament i Vijeće Europske unije odluče kako točno provesti prijedlog Europske komisije.

Što za sada znamo?

Europska komisija je u sklopu prijedloga za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata dala svakoj državi članici slobodu da do travnja 2019. godine odluči želi li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Nakon prelaska na zimsko računanje vremena u noći sa subote na nedjelju, posljednje obavezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena trebalo bi biti 31. ožujka 2019. godine. One države članice koje se odluče za trajno zimsko računanje vremena, trebale bi zadnji put pomaknuti sat 27. listopada 2019.

Austrija, Slovenija, Hrvatska – ista zona, ali drugačije vrijeme?

No tu se susrećemo s jednim ozbiljnim problemom. Ako svaka država članica ima pravo slobodnog izbora hoće li primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena, može li se dogoditi da u budućnosti satovi u Hrvatskoj pokazuju drugačije vrijeme od onih u Austriji? Može li se dogoditi situacija da pri putovanju iz Hrvatske u Sloveniju moramo pomicati kazaljke jedan sat unatrag, a nakon toga opet unaprijed ako nastavimo putovanje u Austriju?

Takav scenarij jest moguć, ali je vrlo malo vjerojatan.

Odgovara li Hrvatskoj više ljetno ili zimsko računanje vremena?

S namjerom da razjasnimo sve pojedinosti ovog problema, ali i da imamo bolji uvid u trenutan razvoj situacije oko pitanja pomicanja kazaljki, kontaktirali smo Tanju Poša, glasnogovornicu Davora Škrleca, jednog od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

"Da, istina je da svaka država članica ima slobodu odlučivanja želi li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena. Naime, suočene s tim problemom, države članice napomenule su kako im je rok za tako važnu odluku na pojedinačnoj razini prekratak i da bi bilo najbolje što konkretnije surađivati po tom pitanju i usuglasiti preferencije. To je jedan od razloga zašto će se od 29. do 31. listopada u Grazu održati neformalni sastanak ministara prometa svih država članica. Tijekom sastanka ozbiljno će se raspravljati o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena. Prema saznanjima zastupnika Davora Škrleca, Austrija planira predložiti prihvaćanje trajnog ljetnog računanja vremena", rekla je Poša.

Sve ovisi o sastanku u Grazu

"Sada je loptica prebačena Vijeću Europske unije. Naime, svima bi bilo u interesu da se države usuglase oko istog režima računanja vremena. Pogotovo je to bitno za zemlje iste regije, odnosno susjedne zemlje koje su unutar iste vremenske zone. Stvarno bi bilo nezgodno da, primjerice, moramo pomicati sat ako iz Hrvatske putujemo poslovno na par dana u Sloveniju", objasnila je glasnogovornica.

"Što se Hrvatske tiče, turističkom sektoru više bi odgovarao prelazak na trajno ljetno računanje vremena, no osnovna nam je misao vodilja, kao i drugim državama članicama, suradnja po tom pitanju jer je dogovorna odluka svima u interesu. Stoga je ovaj sastanak u Grazu od iznimne važnosti. Naime, postoji mogućnost da će se države članice tijekom tog sastanka usuglasiti i prihvatiti prelazak na isti tip računanja vremena, što bi bio pozitivan ishod za sve države članice EU-a", dodala je Tanja Poša.

Stalno pomicanje sata je štetno za zdravlje

Problemom prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena (i obrnuto) ne bave se samo hrvatske i europske političke institucije. Za taj problem zainteresirani su i znanstvenici. Medicinari i psiholozi već neko vrijeme istražuju kako na ljudski organizam utječe polugodišnje pomicanje sata.

Kako smo već pisali na Indexu, postoje mnoga znanstvena istraživanja koja govore u prilog ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena.

Tako su neke studije s područja medicine pokazale kako pomicanje kazaljki može jače utjecati na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice, na one s bipolarnim poremećajem ili sezonskim poremećajem raspoloženja, što bi moglo rezultirati povećanim brojem prometnih nesreća.

Pomicanje kazaljki može izazvati teške glavobolje

Druga istraživanja pokazala su kako ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena ili da broj srčanih udara raste oko 5 posto u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetni režim kazaljki na satu.

Psiholozi su primijetili kako zaposlenici na svom radnom mjestu, neposredno nakon prelaska na ljetno računanje, oko 20 posto više vremena provode u besposlenom surfanju internetom.

Uz to, liječnici smatraju da pomicanje kazaljki može uzrokovati i glavobolje. Primjerice, dokazano je kako promjene u ritmu spavanja utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške klaster glavobolje, koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima.