Najbolji pokazatelj uspjeha Južnoafričke republike kao demokratske zemlje možda će biti relativna normalnost kojom će ta zemlja u utorak proslaviti desetu godišnjicu ukidanja apartheida i inaugurirati novog predsjednika.

Nelson Mandela, čovjek koji se smatra "ocem nacije", iz drugog će plana promatrati kako njegov nasljednik Thabo Mbeki u utorak dobija drugi predsjednički mandat, a zemlja slavi svoj dan demokracije i ukidanja apartheida 27. travnja 1994.

"Svijet je očekivao da sami sebe uništimo u krvavom građanskom ratu koji se temeljio na rasnim predrasudama", napisao je svojedobno Nelson Mandela, borac za ljudska prava i slobode, te politički zatvorenik, koji je prije deset godina izabran za prvog crnog predsjednika zemlje.

Mandela će biti jedan od mnogih uglednika iz svijeta koji će u utorak u Pretoriji biti nazočni inauguraciji predsjednika Thaboa Mbekija.

Uz Mandelino ime, s borbom za slobodu u Južnoafričkoj Republici često se povezuje i ime drugog borca za ljudska prava i dobitnika Nobelove nagrade za mir, nadbiskupa Desmonda Tutua.

Većina analitičara slaže se da je Južnoafrička Republika prevalila daleki put od 1994., kada su birači okončali stoljeća rasne segregacije tijekom kojih je bjelačka manjina tlačila crnce. Zbog politike apartheida Južnoafrička je Republika desetljećima bila globalno izolirana, izbačena iz Commonwealtha i UN-a.

"Ne samo da smo ukinuli rasnu segregaciju, već smo stvorili jednu od najnaprednijih nerasističkih i neseksističkih demokracija u današnjem svijetu", napisao je ovih dana Mandela.

Mandela, koji se povukao 1999., podsjetio je nove čelnike zemlje da pred njima leže još veliki zadaci - pogotovo što se tiče borbe protiv siromaštva, nezaposlenosti i bolesti poput HIV/AIDS-a.

Mandelin bivši pokret za oslobođenje, a sada politička stranka, Afrički nacionalni kongres (ANC) dobio je na izborima održanim 14. travnja više do dvije trećine glasova i po prvi puta efektivnu kontrolu nad svih devet pokrajina u zemlji.

Na velikoj svečanosti kojom će se u utorak obilježiti 10. godišnjica ukidanja apartheida bit će nazočan veliki broj afričkih dužnosnika, a očekuje se i dolazak nižerangiranih izaslanstva iz Velike Britanije, SAD-a i drugih zemalja. Među gostima će biti i Frederik Willem de Klerk, posljednji bijeli vladar JAR, koji se odrekao politike rasne segregacije i omogućio održavanje prvih sverasnih izbora u zemlji.

Sami Južnoafrikanci svoj će dan demokracije slaviti uz velki koncert koji će biti održan u Pretoriji.

(Hina) xnab ydj