Kerum japanskom veleposlaniku: Što s radnicima?

Kerum japanskom veleposlaniku: Što s radnicima?

Tekst: Dragan Miljuš
Foto: Duje Klarić / Cropix

"ČESTITAM vam na rođenju sina, kako se zove?", pitao je dobro informirani japanski veleposlanik Yoshio Tamuru splitskog gradonačelnika Željka Keruma. "Splitsko, dalmatinsko ime, Frane", odgovorio je Kerum, koji je na primanje u Banovinu stigao pet do 12. Morao je i danas obići Fani i sina u rodilištu. Pred Gradsku upravu on i gost stigli su gotovo istovremeno. Kerum u svojoj BMW sedmici, a Tamuru u reprezentativnom Lexusu.

Kakva je ta kriza u Japanu?

"Posebno me zanima poslovna zona Dugopolje, koju sam i jutros posjetio", otvorio je odmah Tamuru Kerumu najdražu temu. Biznis.

"Drago mi je što ste spomenuli suradnju i ekonomiju. Bez toga nema ništa. Ako ima prihoda, može se sve pokriti. I kultura, i sport... Vi ste predstavnik jako razvijene zemlje. Ne znam za nijedan slučaj, možda ima, ali ja nisam upućen, da je neka japanska firma investirala u Hrvatskoj ili ušla u neki projekt. Split i županija, cijela obala, Hrvatska, veliki su potencijal, za nas bi bilo interesantno da vaše financijske kuće prate projekte u gradu Splitu i županiji. Pitao bih vas ono što mene interesira, a i publiku u gradu, kakva je situacija u Japanu? Jel' to nešto drugačije nego u Europi? Je li tamo ta, što ja znam, pokušavam izbjegavati riječ kriza jer zvuči depresivno... Jel' tamo bolje ili gore?", pun je zanimanja bio Kerum. Ono što je čuo, bio je hladan šok. Kerum svojim ušima nije mogao vjerovati. Sav se namrštio. 

"Japanska ekonomija došla je skoro do dna. Sad je u procesu oporavka, no to ide vrlo sporo. Kažu, trebat će vremena... Ovdje je vrlo jaka prehrambena i kemijska industrija?", nije se zbunio Tamuru.

"Jel' misli na industriju u Hrvatskoj?", nije znao Kerum o čemu to priča Japanac.

"Što imate, što je za vas najvažnije?", ponovio mu je gost s Dalekog Istoka.

"Vidite, industrije u Splitu uopće nema, u Hrvatskoj vrlo malo. Kad je propala Jugoslavija, propala je i industrija u Hrvatskoj, nije bilo više tržišta. Morala se ugasiti. U Splitu je ostao škver, koji radi brodove, i nekoliko malih proizvodnji... Prije je bilo pet, šest firmi s desecima tisuća ljudi. Sve se to 90-ih ugasilo jer nisu mogle opstati na tržištu. I nije samo problem što je propalo tržište bivše Jugoslavije... Kini se nije moglo konkurirati", zna Kerum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Birokracija i papirologija

Drži da ni u drugom krugu privatizacije škverova neće biti kupaca pa bi država, kaže, trebala subvencionirati brodogradnju, ali uz dobru kontrolu. "Mislim da bi bila na nuli. A što biste vi s turizmom? Jeste li za investicijske projekte ili samo da vaši gosti dolaze u većem broju? Vani vidim dosta Japanaca. Pričao sam u Veneciji pa skužio da Italija subvencionira letove...", sjetio se Kerum jednog od svojih prvih projekata, čarter-letova koji nisu nikad zaživjeli.

"Puno je problema kod vas s dozvolama, ali mislim da se situacija poboljšava. Vama je prioritet ulazak u EU, tu vas Japan podržava...", nastavio je Tamuru.   

"Da. Birokracija i papirologija... U Splitu problema neće imati, nama su interes projekti... Ako imate što konkretno, spremni smo usmeno i pisano odgovoriti. Dati dinamiku, rok, za koliko ćemo to riješiti. Svaki je projekt dobrodošao. Neće nam Europa riješiti naše probleme. Dovest će nas u kontrolu koja nam je potrebna, ali ući ćemo u još veće probleme. Neće građani osjetiti bolji standard. Sami sebi trebamo pronaći posao. Mene prekjučer pita jedan, ostao bez posla... Zašto ne ideš u Zagoru, pitam ga ja. Ostala ti zemlja, uzmeš dvadeset ovaca, krave, posadiš karote, kupusa, poma i možeš preživjeti. Bez rada ne možemo funkcionirati... Puno naših sugrađana nije naviklo raditi. Treba se prekvalificirati da se preživi", iznio je Kerum svoju strategiju oporavka i preživljavanja.  

Ma, di su ti ljudi?

"Moram vas i ovo pitati, vi ste veliki proizvođač automobila i elektronike, kako ste riješili taj problem, tamo su radili milijuni, možda i mi naučimo nešto. Što oni rade sada? Jeste li im osigurali socijalno?", zanimao se Kerum.

"Veliki je problem s radnim mjestima. Pet posto je stopa nezaposlenosti. Kad je propala automobilska industrija, prešli su na druge stvari. Kompanije ne ukidaju radna mjesta, smanjuju plaće. Proces oporavka je vrlo spor. Velike zemlje poput Japana moraju voditi stimulativnu politiku", dao je Japanac odgovor, ali Keruma nije zadovoljio.  

"Ma di su ti ljudi, pa prodaja kućanskih aparata pala je 70 posto. Malo mi je čudno da je to samo pet posto nezaposlenost... Kakva je reakcija ljudi kad im smanje plaću? Je li štrajkaju..." bio je uporan Kerum, očito u želji da ispita japanska iskustva kako bi ih primijenio i na svoje tvrtke.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara