Koalicijsko preslagivanje stranaka pred izbore u Srbiji

PRED nove izbore u Srbiji stranke su najavile liste i međusobne koalicije nešto drukčije od onih s kojima se išlo na izbore prije godinu dana.

Dio promatrača vjeruje kako je razlog tome u oštroj polarizaciji srpskog biračkog tijela u kojoj ima sve manje mjesta za "slobodne strijelce" koji bi htjeli sjediti na dvije stolice, pa se mnoge male stranke nastoje "prikrpati" velikima i njihovim blokovima kako bi prešle cenzus od 5 % glasova na izborima koji će se održati 11. svibnja.

Demokrati u bloku sa Sandžaklijama, G17 Plus, vojvođanskim autonomašima i monarhistima

Najakutniji takav problem je osjećala stranka G17 Plus koja je u prethodnim mandatima bila saveznik Koštuničine Demokratske stranke Srbije, odnosno tzv. "narodnjačkog" bloka koga čine umjereni nacionalisti.

Međutim, u posljednjem mandatu su ministri i dužnosnici te stranke imali sve manje razumijevanja za Koštuničinu nefleksibilnost po pitanju Kosova odnosno neprijateljstvo prema Europskoj Uniji. Zato su se sve više približavali Demokratskoj stranci Borisa Tadića, pa počeli imati i mnogo radikalniji stav prema Koštunici.

To, međutim, nije imalo nekog naročitog učinka na popularnost te stranke, te se smatralo kako je od svih stranaka tzv. demokratskog bloka, donedavne vladajuće koalicije, upravo ona najugroženija po pitanju daljeg opstanka u srpskoj Narodnoj skupštini.

S druge strane, u situaciji u kojoj je svaki glas presudan, G17 Plus bi mogla biti izuzetno vrijedan partner Demokratskoj stranci i omogućiti joj da dobije više glasova od Srpske radikalne stranke - samostalno najjače u Srbiji. Bliskost dvije stranke se odrazila i u nedavno objavljenoj anketi gdje pristaše G17 Plus uopće nisu imale opciju da se izjasne za svoju stranku, nego samo za koaliciju DS-G17 Plus.

Osim G17Plus, demokrati su na svoju izbornu listu uspjeli dovući niz stranaka koje je donedavno bilo teško zamisliti pod zajedničkim krovom. Neke od tih stranaka su već bile podržale Borisa Tadića na nedavnim predsjedničkim izborima.

Tako se uz DS i G17 Plus na listi našla i Sandžačka demokratska partija koja okuplja Bošnjake pod vodstvom Rasima Ljajića, Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) pod vodstvom Nenada Čanka te Srpski pokret obnove (SPO) koja okuplja monarhiste pod vodstvom Vuka Draškovića.

Draškovićevom SPO-u - nekoć drugoj najjačoj stranci u Srbiji, odnosno predvodniku srpske oporbe u doba Miloševića - ova bi lista trebala biti karta za povratak u srpsku Skupštinu, jer 2007. godine nije prešao cenzus.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

LSV je, pak, u Skupštinu prošle godine ušao na zajedničkoj listi s Liberalno-demokratskom partijom (LDP) Čede Jovanovića, ali je tu koaliciju razvrgnula kada je na predsjedničkim izborima Čanak podržao Tadića.

Koštunica i Čeda sa "stanjenim" koalicijama, socijalisti zajedno s Palmom i Karićem

"Narodnjački blok" premijera Koštunice će na sljedećim izborima nastupiti u nešto malobrojnijem stranačkom sastavu u odnosu na izbore 2007. godine. Koštuničinoj Demokratskoj stranci Srbije (DSS) će ostati vjerna Nova Srbija Velimira Ilića, kao i frakcija Srpskog demokratskog pokreta obnove (SDPO) na čelu s Vojislavom Mihailovićem.

Jovanovićev LDP će na izbore ići sa starim partnerima - Demohrišćanskom strankom Srbije (DHSS) Vladana Batića i Socijaldemokratskom unijom (SDU) Žarka Koraća.

Dok je Jovanovića napustio LSV radi Tadića, "narodnjake" je napustila Jedinstvena Srbija (JS), stranka koju vodi živopisni gradonačelnik Jagodine Dragan Marković "Palma". On se odlučio na ovim izborima podržati koaliciju Socijalističke partije Srbije (SPS) i Partije udruženih penzionera Srbije (PUPS). Toj koaliciji - za koju neki analitičari predviđaju da će zamijeniti Koštuničinu kao ključni faktor za sastavljanje buduće vlade - priključio se i Pokret snaga Srbije na čelu s odbjeglim tajkunom Bogoljubom Karićem.

Radikali i Lečić kao "slobodni strijelci"

Jedina stranka u Srbiji koja se trenutno osjeća dovoljno snažna da samostalno nastupi na izborima je Srpska radikalna stranka, kojoj ankete daju oko 40 % glasova.

Kao zanimljivost izbora se pojavljuje Pokret Moja Srbija, kojeg je osnovao ugledni glumac Branislav Lečić, inače bivši ministar kulture u Đinđićevoj vladi i jedan od osnivača LDP-a. Glavni cilj stranke jest decentralizacija i veća demokratizacija Srbije, ali i protivljenje nezavisnosti Kosova. Lečić se nada kako će njegova opcija biti svojevrsni most između demokratskog i nacionalističkog bloka, odnosno utočište za birače umorne od ekstremističke retorike s obje strane.

Lečić je, prema navodima srpskih medija, planirao da Moja Srbija izađe na zajedničkoj listi s Palmom, kao i Majom Gojković, gradonačelnicom Novog Sada koja je napustila radikale.

R.R.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara