Komentar Drage Pilsela: Volimo li Slovence?

Komentar Drage Pilsela: Volimo li Slovence?

SUMIRAJMO neke stavove našega javnog mnijenja i zapitajmo se što nam zaista znači Slovenija a što strategija ulaska u EU? Odnosno: izmiče li, kako sam negdje pročitao, Sanaderovoj Vladi dosad najčvršća programska točka, ona vezana za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i koliko volimo, to jest, podnosimo naše prve susjede na putu u EU - Slovence?

Interpretacije bruxelleske strategije, prema kojima se uvjeti za Hrvatsku postrožuju, i prema kojima će pregovori Zagreba i EU biti teži i dugotrajniji nego oni drugih zemalja, Sanaderu, međutim, kao da ljuljaju ispod nogu tu čvrstu programsku točku.

Naime, Europska komisija u srijedu je objavila "Predpristupnu strategiju za Hrvatsku" u kojoj se ističe da će napredak u pregovorima koji trebaju početi početkom iduće godine ovisiti isključivo o "održivosti političkih reformi u zemlji i njezinu ispunjavanju međunarodnih obveza". To znači da Hrvatska, uz iste kriterije koje je ispunilo deset novih članica EU-a, mora uključiti i "stara" pitanja kao što su suradnja s Haagom, povratak izbjeglica, reforma pravosuđa, regionalna suradnja i borba protiv korupcije.

Koliko "prijetnja" suspenzijom pregovora Hrvatske i EU-a ako Europsko vijeće procijeni da Hrvatska ozbiljno krši načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona, zvuči više kao retorička poštapalica a koliko je nešto zbog čega bi se Sanaderova Vlada trebala zabrinuti? Bude li se ova odredba odnosila na aktualne hrvatsko-slovenske granične sporove, Hrvatska i Slovenija baš i nisu pokazale da su spremne na dogovor i to bi dodatno moglo zakomplicirati hrvatsku pregovaračku poziciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šira javnost također postaje sve nepovjerljivija prema EU, pa je podrška hrvatskom učlanjenju prvi put spala ispod 50 posto. Relativno loši odnosi sa Slovenijom znatno utječu u raspoloženju euroskeptika. Doduše, prema telefonskoj anketi "Novog lista", čini se, učestali granični incidenti ipak nisu značajnije utjecali na stvaranje predodžbe o Slovencima kao neprijateljskom narodu. Za razliku od ankete u televizijskoj emisiji "Nedjeljom u dva", kada je gostovao slovenski glazbenik Zoran Predin, gdje je tek neznatno prevagnulo uvjerenje da su Slovenci prijateljski narod, u istraživanju riječkog lista gotovo šezdeset posto ispitanika (59,1 posto) smatra Slovence prijateljskim narodom. Slovence neprijateljskim narodom doživljava nezanemarivih, ali ipak podnošljivih 28,7 posto.

Nije, onda, sve crno. Ovo istraživanje pokazuje da bar, kada je riječ o hrvatskoj politici, još uvijek ima dovoljno prostora za građenje dobrosusjedskih odnosa, ali i upozorava da ako uskoro ne dođe do političkog dijaloga i ne prestane instrumentalizacija incidenata prijateljstvo dva naroda može doći u veliku kušnju.
Inače, samo četvrtina Hrvata, točnije 25,3 posto smatra da će probleme dviju država biti moguće riješiti nakon promjene vlasti u Sloveniji.

Da se Sanaderu sve pomuti na horizontu prema Karavanki još bi samo falilo da bude više krvi jer ona je, kako podsjeća kolega Duško Čižmić Marović u "Slobodnoj Dalmaciji", već pala: od svjetskog prvenstva u vaterpolu, preko ljetošnjih incidenata u Zadru i na Pašmanu, do ovih najnovijih na Plovaniji i neki dan na autocesti Zagreb-Lipovac kada je pet pijanih Hrvata demoliralo slovenski kombi a skoro za glavu skratilo vozača Slovenca. Što do sada nije bilo mrtvih, treba smatrati predragocjenim upozorenjem.

Drago Pilsel

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara