koordinirano djelovanje države i nevladinih udruga za ravnopravnost spolova
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predstavnice državnih tijela za ravnopravnost spolova i nevladine udruge Ženske mreže Hrvatske dogovorile su danas koordinirano djelovanje radi ostvarivanja ustavnog načela o ravnopravnosti spolova. L
Hrvatska je napravila veliki napredak u donošenju zakona i uspostavljanju mehanizama za ravnopravnost spolova, ali problem je u njihovoj provedbi, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik na konferenciji za novinare nakon sastanka predstavnica državnih tijela i udruga.
Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin istaknula je problem političke participacije žena, odnosno nedovoljnog broja žena u tijelima vlasti i predstavničkim tijelima te na svim položajima gdje se donose važne odluke.
Iako zakon propisuje da su političke stranke dužne voditi računa o broju žena na listama, problem je što one tu zakonsku obvezu shvaćaju deklarativno i ako te ne učine proći će bez sankcija, rekla je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Bojana Genov rekla je da se razmišlja i o promijeni Izbornog zakona kojim bi se omogućila barem 40 postotna zastupljenost žena.
Odgovarajući na upit što će biti s Alimentacijskim fondom, za čiji je rad u državnom proračunu osigurano 20 milijuna kuna, Sobol je rekla da bi od Vlade i nadležnih ministarstava trebalo zatražiti da se taj novac, do osnutka Fonda, preraspodjeli Centrima za socijalnu skrb, a njih bi trebalo ovlastiti da nakon dva mjeseca neplaćanja pokrenu sudske postupke za naplatu.
Predstavnice državnih tijela za ravnopravnost spolova i Ženske mreže Hrvatske istaknule su i problem porasta diskriminacije žena u ekonomskoj sferi (raste broj nezaposlenih žena, njihove plaće i radni uvjeti nisu izjednačeni), u porastu je obiteljsko nasilje i nasilje na ženama, a mediji i reklame pune su seksizma, senzacionalizma, stereotipa o ženama i diskriminatornog prikazivanja žena i muškaraca. Predstavnice državnih tijela za ravnopravnost spolova i Ženske mreže Hrvatske istaknule su i problem porasta diskriminacije žena u ekonomskoj sferi (raste broj nezaposlenih žena, njihove plaće i radni uvjeti nisu izjednačeni), u porastu je obiteljsko nasilje i nasilje na ženama, a mediji i reklame pune su seksizma, senzacionalizma, stereotipa o ženama i diskriminatornog prikazivanja žena i muškaraca. (Hina) xbma ymd
Hrvatska je napravila veliki napredak u donošenju zakona i uspostavljanju mehanizama za ravnopravnost spolova, ali problem je u njihovoj provedbi, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik na konferenciji za novinare nakon sastanka predstavnica državnih tijela i udruga.
Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin istaknula je problem političke participacije žena, odnosno nedovoljnog broja žena u tijelima vlasti i predstavničkim tijelima te na svim položajima gdje se donose važne odluke.
Iako zakon propisuje da su političke stranke dužne voditi računa o broju žena na listama, problem je što one tu zakonsku obvezu shvaćaju deklarativno i ako te ne učine proći će bez sankcija, rekla je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol.
Odgovarajući na upit što će biti s Alimentacijskim fondom, za čiji je rad u državnom proračunu osigurano 20 milijuna kuna, Sobol je rekla da bi od Vlade i nadležnih ministarstava trebalo zatražiti da se taj novac, do osnutka Fonda, preraspodjeli Centrima za socijalnu skrb, a njih bi trebalo ovlastiti da nakon dva mjeseca neplaćanja pokrenu sudske postupke za naplatu.
Predstavnice državnih tijela za ravnopravnost spolova i Ženske mreže Hrvatske istaknule su i problem porasta diskriminacije žena u ekonomskoj sferi (raste broj nezaposlenih žena, njihove plaće i radni uvjeti nisu izjednačeni), u porastu je obiteljsko nasilje i nasilje na ženama, a mediji i reklame pune su seksizma, senzacionalizma, stereotipa o ženama i diskriminatornog prikazivanja žena i muškaraca. Predstavnice državnih tijela za ravnopravnost spolova i Ženske mreže Hrvatske istaknule su i problem porasta diskriminacije žena u ekonomskoj sferi (raste broj nezaposlenih žena, njihove plaće i radni uvjeti nisu izjednačeni), u porastu je obiteljsko nasilje i nasilje na ženama, a mediji i reklame pune su seksizma, senzacionalizma, stereotipa o ženama i diskriminatornog prikazivanja žena i muškaraca. (Hina) xbma ymd
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati