Kusturica jednako zanimljiv politički koliko i po svojim filmovima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NEKAD sarajevski, a već odavno srbijanski filmski redatelj Emir Kusturica jednako je zanimljiv po svojim političkim stajalištima, jer nije osudio srpsku agresiju na BiH, koliko i filmovima, piše u nedjelju The New York Times.
Kusturica, koji je veći dio života proveo u glavnom gradu BiH Sarajevu, ali sada živi u Srbiji, jedan je od najproslavljenijih filmskih stvaralaca u Europi.
Njegovi filmovi "Otac na službenom putu" i "Underground" dobili su 1985. i 1995. Zlatne Palme u Cannesu, a ovoga tjedna Kusturica se vraća na taj najugledniji filmski festival u svijetu kao predsjednik njegova žirija, piše Times.
"Ipak, tijekom proteklih deset godina, čovjeka kojeg njegovi obožavatelji vide kao nasljednika Fellinijeve strasne razigranosti skoro jednako često su pitali o njegovoj politici koliko i njegovim filmovima", kaže podulji tekst pod naslovom "(Krivi) smjerovi Emira Kusturice".
Novinare stalno zanima jedno pitanje: zašto tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji nije istupio javno protiv srbijanskog vođe Slobodana Miloševića koji je pustošio njegovu domovinu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč svojim filmskim uspjesima, on ostaje krajnje kontroverzna osoba kojega kritičari smatraju apologetom i propagandistom krvoločnih snaga koje su poharale njegovu zemlju, piše Times.
To čak i nakon najnovijeg filma "Život je čudo", u kojem se srbijanski inženjer zaljubljuje u taokinju Muslimanku, i za koji neki tvrde da znači njegovo pomjeranje prema pomirbi.
Tragajući za razlozima Kusturičina prosrpskog opredjeljenja autor članka među ostalim navodi kako je Kusturičina obitelj, mada muslimanska, znala za svoje srpsko podrijetlo i da je njegov otac uvijek tvrdio da su oni Srbi. Kusturica je odbijao sebe smatrati bilo Muslimanom, bilo Srbinom, nego se je kao i mnoge Sarajlije vidio kao Jugoslavena, kaže Times.
Čak i tijekom rata kada su mnogi uvidjeli da je Jugoslavija samo drugo ime za srpsku dominaciju Kusturica je nastavio inzistirati da je Jugoslaven.
Njegov najproslavljeniji i najkontroverzniji film "Underground", dovršen dok je još trajala opsada Sarajeva, utvrdio je kritičare u njihovu uvjerenju. Njegova parabola o povijesti Jugoslavije priča o Balkanu kao egzotici i ispričava Zapad što nije ništa poduzeo da spriječi najgore zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata, kaže tekst. Kritičari kažu da film idealizira Srbe, dok Muslimane i Hrvate prikazuje kao izdajice i kolaboracioniste.
Kusturica sada provodi veći dio vremena u jednom selu u zapadnoj Srbiji kojega je sam podigao iz ničega. U svom rodnom Sarajevu nije bio od 1992. i kaže da se tamo nikad neće vratiti.
Mada optimističniji od mračnog "Undergrounda", film "Život je čudo" izgleda da nije promijenio ničije mišljenje. Za njegove kritičare Kusturičino propuštanje da okrivi srbijanske čelnike pokazuje neoprostivu moralnu sljepoću. Za njegove obožavatelje film govori o Kusturičinom ljudskom odbijanju da vidi ljude kao nešto drugo nego pojedince, kaže Times.
Sam Kusturica kaže da ga kritičari ne mogu pokolebati niti mu trebaju upute kako da stvara umjetnost. "Moja je namjera napraviti film koji će vas zagrijati", kaže on. "Da vam pruži nešto topline. Ovaj racionalni svijet je postao mjesto gdje je dobro jedino ono što je hladno".
Kusturica, koji je veći dio života proveo u glavnom gradu BiH Sarajevu, ali sada živi u Srbiji, jedan je od najproslavljenijih filmskih stvaralaca u Europi.
Njegovi filmovi "Otac na službenom putu" i "Underground" dobili su 1985. i 1995. Zlatne Palme u Cannesu, a ovoga tjedna Kusturica se vraća na taj najugledniji filmski festival u svijetu kao predsjednik njegova žirija, piše Times.
"Ipak, tijekom proteklih deset godina, čovjeka kojeg njegovi obožavatelji vide kao nasljednika Fellinijeve strasne razigranosti skoro jednako često su pitali o njegovoj politici koliko i njegovim filmovima", kaže podulji tekst pod naslovom "(Krivi) smjerovi Emira Kusturice".
Novinare stalno zanima jedno pitanje: zašto tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji nije istupio javno protiv srbijanskog vođe Slobodana Miloševića koji je pustošio njegovu domovinu?
Unatoč svojim filmskim uspjesima, on ostaje krajnje kontroverzna osoba kojega kritičari smatraju apologetom i propagandistom krvoločnih snaga koje su poharale njegovu zemlju, piše Times.
To čak i nakon najnovijeg filma "Život je čudo", u kojem se srbijanski inženjer zaljubljuje u taokinju Muslimanku, i za koji neki tvrde da znači njegovo pomjeranje prema pomirbi.
Tragajući za razlozima Kusturičina prosrpskog opredjeljenja autor članka među ostalim navodi kako je Kusturičina obitelj, mada muslimanska, znala za svoje srpsko podrijetlo i da je njegov otac uvijek tvrdio da su oni Srbi. Kusturica je odbijao sebe smatrati bilo Muslimanom, bilo Srbinom, nego se je kao i mnoge Sarajlije vidio kao Jugoslavena, kaže Times.
Čak i tijekom rata kada su mnogi uvidjeli da je Jugoslavija samo drugo ime za srpsku dominaciju Kusturica je nastavio inzistirati da je Jugoslaven.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njegov najproslavljeniji i najkontroverzniji film "Underground", dovršen dok je još trajala opsada Sarajeva, utvrdio je kritičare u njihovu uvjerenju. Njegova parabola o povijesti Jugoslavije priča o Balkanu kao egzotici i ispričava Zapad što nije ništa poduzeo da spriječi najgore zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata, kaže tekst. Kritičari kažu da film idealizira Srbe, dok Muslimane i Hrvate prikazuje kao izdajice i kolaboracioniste.
Kusturica sada provodi veći dio vremena u jednom selu u zapadnoj Srbiji kojega je sam podigao iz ničega. U svom rodnom Sarajevu nije bio od 1992. i kaže da se tamo nikad neće vratiti.
Mada optimističniji od mračnog "Undergrounda", film "Život je čudo" izgleda da nije promijenio ničije mišljenje. Za njegove kritičare Kusturičino propuštanje da okrivi srbijanske čelnike pokazuje neoprostivu moralnu sljepoću. Za njegove obožavatelje film govori o Kusturičinom ljudskom odbijanju da vidi ljude kao nešto drugo nego pojedince, kaže Times.
Sam Kusturica kaže da ga kritičari ne mogu pokolebati niti mu trebaju upute kako da stvara umjetnost. "Moja je namjera napraviti film koji će vas zagrijati", kaže on. "Da vam pruži nešto topline. Ovaj racionalni svijet je postao mjesto gdje je dobro jedino ono što je hladno".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati