PREDSJEDNIK Stjepan Mesić komentirao je danas izjavu odvjetnika Miroslava Šeparovića da je za tešku optužnicu u kojoj se govori o udruženom zločinačkom pothvatu dijelom kriv i on osobno.

"Najlakše je tražiti krivca na drugoj strani", kazao je Mesić, pa nastavio: "Naime, ako bih ja bio kriv, ne znam zbog čega, jer ja uvijek govorim istinu, onda je istina kriva, a ne ja". Na novinarski upit o suđenju trojici generala, kazao je kako je siguran da neće biti donesena presuda o počinjenom zločinačkom pothvatu.

Govoreći na znanstvenom skupu "Inozemni dug Hrvatske" u Zagrebu, dotaknuo se i teme ZERP-a, kazavši kako je realno za očekivati ulazak u EU negdje 2010.

"Realnost je da provodimo pregovore i se oni dobro odvijaju. Realnost je da smo imali mali zaostatak u pregovorima, a realnost je i da je na taj zaostatak utjecao i ZERP. Ako sve to uzmemo u obzir, da ćemo za dvije godine imati standarde koji vrijede u svim zemljama EU-a, onda je, kako mi se čini, trebalo malo ranije reagirati ovako kao što je to sada učinjeno", kazao je Mesić dodavši kako bi možda još ubrzali pregovore i "vjerojatno bismo bili vjerodostojniji".

"Ne možemo očekivati da bilo tko drugi bilo što za nas riješi"

Ulazak u EU, kaže Mesić, može se ubrzati provedu li se reforme pravosuđa, javne uprave i javne nabave, "jer ne možemo očekivati da netko drugi za nas bilo što riješi".

Komentirao je i dolazak američkog predsjednika Georgea Busha u Hrvatsku nakon summita u Bukureštu, kazavši kako on time "samo ohrabruje Hrvatsku u njezinim nastojanjima da ostvari sve strateške ciljeve".

Ulaskom u NATO, kazao je Mesić, Hrvatska može očekivati daleko više tehnologije i kapitala "jer smo zona sigurnosti i imamo kišobran NATO saveza".

"Hrvatska ima odgovor na problem vanjskog duga"

U svom govoru na međunarodnom znanstvenom skupu pod nazivom "Inozemni dug Hrvatske - nastanak - stanje - perspektiva - upravljanje" Mesić je kazao da su najveći problem hrvatskog gospodarstva vanjske neravnoteže odnosno visoki deficit vanjske trgovine koji samo raste i velika zaduženost prema inozemstvu.

"S ovog skupa mora otići jasna poruka da hrvatska ekonomija ima odgovore na problem upravljanja vanjskim dugom i na ostvarivanje bržeg ekonomskog rasta u trenutno nepovoljnim kretanjima svjetske privrede", smatra hrvatski predsjednik.

Mesić je iznio podatak da je vanjski dug krajem prošle godine iznosio 32,9 milijardi eura, odnosno 12,5 posto više nego krajem 2006. "Centralna banka mogla bi pojačati svoje napore u primjeni mjera kontrole vanjskog duga kako bi ih učinila učinkovitijima", rekao je Mesić.

Mesića ipak najviše, čini se, brine problem inflacije. "Želio bih vjerovati da će Hrvatska narodna banka biti u stanju rješavati poteškoće s kojima se hrvatsko gospodarstvo, posebno izvoznici i usluga, ove godine suočavaju", nije uvjeren predsjednik Mesić.

K.C.
Foto: Index