Mesić: Proces europskog ujedinjavanja treba privesti kraju
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EU je umorna od proširenja, a zemlje kandidati su umorne od tranzicije no to ne smije postati nova crta podjele europskog kontinenta već proces eurospkog ujedinjavanja treba privesti kraju bez prevelikog oklijevanja, rekao je u subotu u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
U govoru sudionicima drugog dana Foruma njemačke zaklade Bertelsmann "Jugoistočna Europa na putu u EU" predsjednik Mesić rekao je da poslije referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj Europa promišlja o budućim koracima, pa u "tom kontekstu i o osnovama svojeg ujedinjavanja i zemlje europskog jugoistoka moraju početi promišljati svoju opredijeljenost za Europu što god to značilo".
"Ujedinjavanje Europe može se nazvati milenijskim poduhvatom, koji definitivno eliminira silu kao instrument politike i ostvarivanje političkih ciljeva", istaknuo je Mesić.
"Scenarij pada Berlinskog zida jedino može i mora postati scenarij rušenja balkanskih zidova", pri čemu države zapadnog Balkana moraju najprije koncipirati a potom i provoditi odlučnu politiku reformi, ocijenio je Mesić.
Prema njegovim riječima pripadnost ujedinjenoj Europi nije stvar samo političkog dogovora ili pritiska već "stvar našeg izbora u kojem se granice ne gube ali se vrednuje suradnja preko granica".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Zabluda je da će naši problemi biti riješeni tek kad prijeđemo prag članstva odnosno čim to učinimo. Mi naše probleme moramo početi rješavati sami", naglasio je Mesić dodavši kako će i nakon ulaska u Uniju za rješavanje problema biti nužni "naša volja, sposobnost i odlučnost".
Predsjednik RH sudionicima skupa rekao je i kako se na ovim prostorima mora riješiti dilema hoće li se poštovati vladavina prava u kojoj će zakoni vrijediti za sve ljude, napomenuvši kako se na "cijelom ovom prostoru susrećemo s pogrešnom i neprihvatljivom dilemom između ujedinjene Europe i onih koje se u javnosti nametnulo kao ratne heroje".
Mesić je još jednom ponovio tezu o potrebi jačanja prekogranične suradnje umjesto izolacije ili asimilacije manjina, koje su na ovom prostoru najčešće bile odabirane kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva.
"Moguća je i provediva jedino politika manjinske integracije, uz puno očuvanje specifičnosti, tradicija i posebnosti manjina", kazao je Stjepan Mesić i ustvrdio kako Hrvatska mora nastaviti svojim putem u kojem će usvajati europske norme i standarde i nastaviti provoditi reforme.
Osim hrvatskog predsjednika, u današnjoj raspravi na temu "Strategije na putu prema europskoj integraciji i politička transformacija u Jugoistočnoj Europi" kojom završava dvodnevni rad Foruma zaklade Bertelsmann govorit će među ostalima posebni koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Europe Erhard Busek i voditelj misije UN-a na Kosovu Soeren Jessen-Petersen.
Prvog dana Foruma koji je okupio predstavnike 20 zemalja, 10 vlada i 6 međunarodnih organizacija, u petak su govorili hrvatski premijer Ivo Sanader i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar - Kitarović, austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, te predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel.
U govoru sudionicima drugog dana Foruma njemačke zaklade Bertelsmann "Jugoistočna Europa na putu u EU" predsjednik Mesić rekao je da poslije referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj Europa promišlja o budućim koracima, pa u "tom kontekstu i o osnovama svojeg ujedinjavanja i zemlje europskog jugoistoka moraju početi promišljati svoju opredijeljenost za Europu što god to značilo".
"Ujedinjavanje Europe može se nazvati milenijskim poduhvatom, koji definitivno eliminira silu kao instrument politike i ostvarivanje političkih ciljeva", istaknuo je Mesić.
"Scenarij pada Berlinskog zida jedino može i mora postati scenarij rušenja balkanskih zidova", pri čemu države zapadnog Balkana moraju najprije koncipirati a potom i provoditi odlučnu politiku reformi, ocijenio je Mesić.
Prema njegovim riječima pripadnost ujedinjenoj Europi nije stvar samo političkog dogovora ili pritiska već "stvar našeg izbora u kojem se granice ne gube ali se vrednuje suradnja preko granica".
"Zabluda je da će naši problemi biti riješeni tek kad prijeđemo prag članstva odnosno čim to učinimo. Mi naše probleme moramo početi rješavati sami", naglasio je Mesić dodavši kako će i nakon ulaska u Uniju za rješavanje problema biti nužni "naša volja, sposobnost i odlučnost".
Predsjednik RH sudionicima skupa rekao je i kako se na ovim prostorima mora riješiti dilema hoće li se poštovati vladavina prava u kojoj će zakoni vrijediti za sve ljude, napomenuvši kako se na "cijelom ovom prostoru susrećemo s pogrešnom i neprihvatljivom dilemom između ujedinjene Europe i onih koje se u javnosti nametnulo kao ratne heroje".
Mesić je još jednom ponovio tezu o potrebi jačanja prekogranične suradnje umjesto izolacije ili asimilacije manjina, koje su na ovom prostoru najčešće bile odabirane kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva.
"Moguća je i provediva jedino politika manjinske integracije, uz puno očuvanje specifičnosti, tradicija i posebnosti manjina", kazao je Stjepan Mesić i ustvrdio kako Hrvatska mora nastaviti svojim putem u kojem će usvajati europske norme i standarde i nastaviti provoditi reforme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim hrvatskog predsjednika, u današnjoj raspravi na temu "Strategije na putu prema europskoj integraciji i politička transformacija u Jugoistočnoj Europi" kojom završava dvodnevni rad Foruma zaklade Bertelsmann govorit će među ostalima posebni koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Europe Erhard Busek i voditelj misije UN-a na Kosovu Soeren Jessen-Petersen.
Prvog dana Foruma koji je okupio predstavnike 20 zemalja, 10 vlada i 6 međunarodnih organizacija, u petak su govorili hrvatski premijer Ivo Sanader i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar - Kitarović, austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, te predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati