NEVEN ŠIMAC, francuski konzultant za prilagodbu kandidata za Europsku uniju, poručio je večeras u Zagrebu da Hrvatska treba odlučiti pripada li Europi ili angloameričkom svijetu koji podupire tzv. preventivni rat.

Na tribini "Hrvatska i tranzicijske dileme: Neutralnost - globalizacija - Europa" u zagrebačkom Institutu "Ruđer Bošković" Šimac je rekao da je eurocentrizam prestao i da naše stoljeće neće biti europsko ni američko, nego azijsko. Dodao je kako to najbolje pokazuju statistički podatci koji govore da će ubrzo nestati četvrtina razvijenoga svijeta.

Tako dramatičan prirodni pad pučanstva očekuje se u Hrvatskoj i BiH, kazao je Šimac i dodao kako je zbog sve veće integracije nacionalistički izolacionizam koji zagovara neutralnost Republike Hrvatske osuđen na propast.

Hrvati s Balkanom imaju vrlo konkretne veze, napomenuo je Šimac i dodao kako ih na to podsjeća današnji izgled Republike Hrvatske. Podsjetio je kako Balkanu pripada područje koje je svojedobno bilo pod turskom osmanskom vlašću, a srednjovjekovna bizantska uprava u Dalmaciji Hrvate povezuje uz, rekao je, istočnjačke despocije i bizantizam.

Države više nisu najsnažnije ekonomije svijeta, rekao je Šimac i dodao kako već sad tvrtke drže 52 posto svjetske trgovine.

Nije dobro da se financijski kapital apsolutno globalizirao, napomenuo je Šimac i dodao kako se on na općem planu očituje kroz tzv. Washingtonski konsenzus koji prisiljava države na što veću deregulaciju tržišta.

Jednostranost koju su nakon izbora 2000. potaknule Sjedinjene Države suprotstavila ih je čitavom svijetu, istaknuo je Šimac i dodao kako bi se Hrvatska bar iz zahvalnosti trebala vratiti Europi.

Da bi sve to mogla napraviti, također mora odbiti projekt Družbe Adria za izvoz nekvalitetne ruske nafte preko maloga i čistog Jadranskog mora, poručio je Šimac. Po njegovu mišljenju, europskom ponašanju ne pripada ni najava izgradnje mosta prema jednom poluotoku zaobilazeći izlaz na more susjedne države.

Neven Šimac je francuski konzultant za prilagodbu kandidata za EU. Radio je u francuskoj državnoj upravi, a savjetovao je još Litvu, Češku, Poljsku, BiH, i Hrvatsku. Napisao je i nekoliko knjiga među kojima i "Abecedu demokracije".