Najviše samoubojstava u Hrvatskoj u dobi od 15 do 35 godina

STOPA samoubojstava u Hrvatskoj godinama se nije bitno mijenjala i s oko 19 suicida na sto tisuća stanovnika prosječna je u odnosu na podatke drugih zemalja, izjavila je Hini profesorica Medicinskog fakulteta u Zagrebu Dragica Kozarić Kovačić pozivajući se na istraživanja koja su obuhvatila razdoblje od 15 godina.

Stopa samoubojstava nije se bitno mijenjala prije Domovinskog rata kad je iznosila 19,32, u prvih pet godina devedesetih godina kad je iznosila 19,27 i zadnjih pet godina 20. stoljeća - 19,19.

Na području zahvaćenom ratom stopa suicida se smanjuje, kao i inače kada se događaju neke velike katastrofe, ali ona ne utječe bitno na dugogodišnji prosjek.

Dragica Kozarić - Kovačić, koja je i ravnateljica Nacionalnog centra za psihotraumu u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, vodila je projekt s podacima MUP-ova Registra za suicid u kojem je za razdoblje od 1985. do 2000. prijavljeno 9.987 samoubojstava.

Registar je pouzdan jer policija evidentira svaku smrt da bi isključila nasilni uzrok, ali i dijelom ograničen, što rezultira 10-15 posto manjim brojem prijavljenih slučajeva nego ih ima popis Zavoda za statistiku, objašnjava.

U MUP-ov se registar ne unose smrtne posljedice samoubojstava koje nastanu u bolnici nakon hospitalizacije, a i djelatnici ponekad unose različit opseg podataka.

Među samoubojicama u Hrvatskoj tri četvrtine su muškarci čija prosječna starost iznosi 50 godina, dok su žene prosječno pet godina starije.

Najviše suicida počinile su osobe u dobi od 15 do 30 godina, te osobe starije od 65 godina.

Među počiniteljima samoubojstava nema iskazane kategorije branitelja, što Kozarić - Kovačić objašnjava činjenicom da takva kategorija nije unošena u registar suicida MUP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kozarić - Kovačić napominje u jednom ranijem tekstu da osobe koje su bolovale od dijagnosticiranih mentalnih bolesti počine 90 posto svih samoubojstava.

Prema toj studiji, alkoholizam je najčešći razlog samoubojstava kod muškaraca, a bolest kod žena. Gotovo 80 posto samoubojica najavilo je tragičan čin.

Više od polovice nesretnika se objesilo, 30 posto muškaraca koristilo se vatrenim oružjem ili eksplozivom, dok se oko 14 posto žena bacilo s visine.

Većina samoubojica bila je oženjena (muškaraca oko 70 i žena 77 posto) i bez djece (89 posto muškaraca i 86 posto žena).

Samoubojstva su gotovo podjednako raspoređena po godišnjim dobima, osim zimi, kad ih je počinjeno najmanje. Gledano po danima, u najviše ih je počinjeno ponedjeljkom (oko 16 posto) a broj stalno opada do nedjelje (12 posto).

Profesorica Kozarić - Kovačić upozorava da bi prevenciju trebalo usmjeriti protiv alkoholizma, zlouporabe droga, obiteljskih kriza i smanjenje posjedovanja vatrenog oružja.

Dodatno, prevenciju kod žena trebalo bi usmjeriti na prethodne pokušaje suicida, te najave suicida pravilno procijeniti.

Najviše stope samoubojstava u svijetu zabilježene su u Latviji 42,5, Litvaniji 42,1, Estoniji 38,2, Rusiji 37,8 i Mađarskoj 35,9.

Zemlje s najnižom stopom suicida su Gvatemala i Filipini s 0,5, Albanija 1,4, Dominikanska Republika 2,1 i Armenija 2,3.

Rad o samoubojstvima potpisala su pored Kozarić - Kovačić još tri autora - Mirjana Grubišić - Ilić, Frane Grubišić i Zrnka Kovačić, a objavljen je u hrvatskom časopisu Društvena istraživanja te potom sličan tekst u inozemnom časopisu "European Psychiatry".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara