Foto: FAH

ISLANĐANI u subotu izlaze na predsjedničke izbore koji bi trebali biti prva faza obnove povjerenja u politički establišment uzdrman objavom Panamskih dokumenata.

Island, mirna zemlja poznata po krajobrazu koji oduzima dah, postala je svjetska vijest u travnju kada je premijer Sigmundur Gunnlaugsson pod pritiskom masovnih uličnih prosvjeda podnio ostavku pošto je u Panamskim dokumentima otkriveno da su on i njegova supruga imali off-shore račune.

Mnogo važniji parlamentarni izbori, koje su prosvjednici htjeli odmah, bit će na jesen, a Islanđani će u međuvremenu u jednom krugu glasovanja izabrati predsjednika države.

Islandski predsjednički izbori, stješnjeni između britanskog referenduma i španjolskih općih izbora u nedjelju, sigurno zbog toga neće dobiti veliku pažnju međunarodne javnosti. A i uloga predsjednika uglavnom je protokolarna.

Devet kandidata

Devet kandidata natječe se za dužnost koju je 20 godina, pet punih uzastopnih mandata, obnašao 73-godišnji Olafur Ragnar Grimsson. Iako broj mandata nije ograničen, Grimsson se odlučio umiroviti.

Najveći favorit je 47-godišnji povjesničar Gudni Johannesson, koji se natječe kao neovisni kandidat. Islanđani ga uglavnom poznaju kao komentatora političkih zbivanja. Po posljednjim anketama, Johannesson dobiva oko 50 posto glasova, odnosno golemih 35 posto više od najbližeg protukandidata Davida Oddssona (68), bivšeg premijera konzervativne vlade (1991.-2004.) i guvernera središnje banke (2005.-2009.)

Oddssonu nikako ne ide na ruku što ga se neizbježno poistovjećuje s financijskom propašću velikih banaka i financijskoj krizi 2008. godine.

Profesor Johannesson obećava modernizaciju političkog života, tvrdi da će osigurati da vlada bolje razumije želje birača i predlaže uvođenje narodnih referenduma poput onih u Švicarskoj. A Oddson, unatoč agresivnoj kampanji, ne uspijeva smanjiti razliku pred izbornim favoritom.

Neovisan i nestranački predsjednik

"Mislim da je on budućnost, ima jasnu viziju što bi predsjednik trebao raditi i vjerujem mu. Oddsson je prošlost", kratko je objasnila biračica Anna Sigurdardottir.

Islandski predsjednik ne bi smio zauzimati pozicije nijedne stranke, trebao bi biti neovisan od bilo kakvih utjecaja (političkih, ekonomskih, društvenih, medijiskih), biti jamac ustava i nacionalnog jedinstva.

Dok čeka na evidentnu pobjedu, Johannesson je smiren. "Uvijek sam bio zahvalan na velikoj potpori koju dobivam, ali kao ljubitelj sporta znam da utakmica nije završena do zadnjeg sučeva zvižduka", rekao je.

U skladu s tim, islandski se mediji šale da bi za predsjednika lakoćom bio izabran izbornik islandske nogometne Lars Lagerback, koji je zemlju od 330 tisuća stanovnika odveo u drugi krug natjecanja na europskom prvenstvu u Francuskoj.