O doktorskim studijima iz biomedicine u kontekstu Bolonjskoga procesa

Doktorski studiji iz biomedicine i zdravstva u Hrvatskoj pred izazovima Bolonjskoga procesa, kojim bi se do 2010. trebao uspostaviti harmonizirani sustav visokoga školstva u Europi, tema su simpozija što se danas održava u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Na jednodnevnome simpoziju raspravlja se o prilagodbama doktorskih studija iz toga područja koji su u Hrvatskoj razmjerno novi a, u skladu s Bolonjskim procesom, postat će sastavni dio visokoga obrazovanja, odnosno njegov tzv. treći ciklus.

Simpozij su organizirali Razred za medicinske znanosti HAZU, Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske te Doktorski studij "Biomedicina i zdravstvo" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Po riječima dekanice zagrebačkoga Medicinskog fakulteta Nade Čikeš, simpozij je priređen i u kontekstu priprema na Drugu europsku konferenciju o harmonizaciji doktorskih studija u području biomedicine i zdravstva što će se održati u Zagrebu od 22. do 24. travnja.

S tim u vezi, voditelj Doktorskoga studija "Biomedicina i zdravstvo" zagrebačkoga Medicinskog fakulteta Zdravko Lacković izvijestio je da su se do sada za sudjelovanje u radu te konferencije prijavilo 20 medicinskih fakulteta iz 20 zemalja.

Dekanica Čikeš istaknula je da na aktualnost odabrane teme upućuje i činjenica da je Hrvatska pred zadaćom izrade prijedloga poslijediplomskih i doktorskih studija koja pak, rekla je, mora biti dovršena do kraja svibnja ove godine .
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da će se krajem svibnja u norveškome Bergenu održati ministarska konferencija zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije od koje se očekuju novi pomaci u provedbi procesa harmonizacije europskoga visokog školstva.

O dosadašnjim iskustvima u provedbi doktorskih studija te planovima za njihovu što uspješniju prilagodbu bolonjskim standardima govorili su i predstavnici zagrebačkoga, riječkoga i osječkoga Medicinskog fakulteta profesori Jadranka Božikov, Anđelka Radojčić Badovinac i Ante Tvrdeić.

Pitanje nedostatka kvalitetnih mentora, kao i izostanka bilo kakve financijske nagrade onima koji se primaju zahtjevne mentorske zadaće, jedna od poteškoća na koju su ukazali spomenuti izlagači.

Rješavanje toga problema i potrebu motivacije mentora i studenata smatraju pak bitnim za budućnost doktorskih studija u Hrvatskoj.

(Hina) xipet yaz

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara