objavljena prva knjiga trosveščane sinteze "Povijesti Hrvata"

U nakladi "Školske knjige" izašao je prvi svezak trosveščane sinteze hrvatske povijesti "Povijest Hrvata Srednji vijek".

Glavni je urednik prve knjige koja obrađuje srednji vijek, odnosno razdoblje hrvatske povijesti od početaka do godine 1526., akademik Franjo Šanjek koji je u suradnji s Tomislavom Raukarom i Frankom Miroševićem obradio tekstovne priloge skupine autora.

Urednici ističu da je to prva sustavna sinteza hrvatske povijesti nakon 1945., a u njoj su prvi put popunjene mnoge praznine hrvatske povijesti iz 17. i 18. stoljeća, koje dosad nisu bile obrađivane.

Sinteza ne obrađuje samo hrvatsku političku povijest, već, kako to u uvodu ističu urednici, cjelokupni društveni život hrvatskoga naroda koji uz politiku zahvaća i gospodarstvo, kulturu, znanost i duhovnost.

U izradbi knjige svojim autorskim prilozima sudjelovali su Irena Benyovsky, Miroslav Bertoša, Milko Brković, Stipe Botica, Neven Budak, Lovorka Čoralić, Stjepan Damjanović, Dean Duda, Igor Fisković, Bruna Kuntić Makvić, Radoslav Katičić, Zoran Ladić, Tomislav Raukar, Franjo Šanjek, Miroslav Kurelac i Stanislav Tuksar.

Knjiga u četiri temeljna poglavlja obrađuje povijest hrvatskoga naroda do njegova dolaska na Jadran, starosjedilačko stanovništvo i pojavu kršćanstva na teritoriju koji su Hrvati kasnije naselili i etnogenezu hrvatskoga naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Također su obrađena prva stoljeća nakon doseljenja, položaj Hrvata između Bizanta i Franaka, pokrštavanje i početak državne organizacije "Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije", društveni i crkveni ustroj države te njezina postignuća na području kulture, znanosti i umjetnosti.

Istra je prikazana kao hrvatski etnički prostor izvan državnoga područja kao posebna cjelina, a stupanje Arpadovića na hrvatsko prijestolje nakon nestanka dinastije vladara hrvatske narodne krvi, uvjetovalo je bosansku posebnost, pa su u "razvijenom srednjem vijeku" Humsko kneštvo i Bosanska banovina također posebno obrađeni.

Prvotnu koncepciju sinteze hrvatske povijesti osmislio je Mirko Valnetić, a nju su tijekom rada priređivači pojedinih knjiga zajedno s autorima dopunjavali i oblikovali.

U redakciji tog nakladničkog pothvata koja je počela s radom 1994. bili su Franjo Šanjek, Ljubo Boban i Mirko Valentić.

Valentićev rad na drugoj knjizi koja obrađuje razdoblje od 1526. do 1918. nastavila je Lovorka Čoralić, a Ljube Bobana, koji je bio zadužen za treću knjigu što obrađuje vrijeme nakon 1918., preuzeo je nakon njegove smrti Ivo Perić.

Na kraju prve knjige koja obrađuje povijest hrvatskoga naroda i njegova teritorija od ilirskih i rimskih vremena do Mohačke bitke 1526. priloženi su izvori, literatura, indeks imena, toponima i etnonima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara