Po GfK istraživanju u Hrvatskoj dvije trećine sretnih

Po GfK istraživanju u Hrvatskoj dvije trećine sretnih
DVIJE trećine hrvatskih građana smatra se sretnima u svom životu, a prema osobnoj ocjeni građani su najzadovoljniji životom u obitelji i s prijateljima, pokazuju rezultati istraživanja javnog mišljenja GfK Centra za istraživanje tržišta provedenog u studenome na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika.

Sretnim u životu smatra se 51 posto ispitanih građana, a vrlo sretnim 15 posto. Njih 23 posto je niti sretno, niti nesretno, sedam posto nije baš sretno, a uopće nije sretno četiri posto anketiranih građana.

Sretnih, više od prosjeka za Hrvatsku, ima u Istri i Dalmaciji (74 do 77 posto). Mlađi građani (od 15 do 44 godine) češće od starijih izjavljuju da su sretni. U dobi preko 65 godina sretnih ima tek oko 39 posto.

S rastom osobnih i ukupnih prihoda kućanstava, kao i rastom stupnja obrazovanja, raste i udio ljudi koji se osjećaju sretnima, navodi GfK.

Prema vlastitoj ocjeni građani su najzadovoljniji životom u vlastitoj obitelji i s prijateljima (vrlo visoka prosječna ocjenu od 4,2).

Obiteljskim životom u potpunosti je zadovoljno 43 posto anketiranih građana, većim dijelom zadovoljno je 36 posto, a djelomično zadovoljnih i djelomično nezadovoljnih je isto - 20 posto.

Većim dijelom nije zadovoljno tri posto, a uopće nije zadovoljno dva posto anketiranih.

Obiteljskim životom su najmanje zadovoljni građani Zagreba s okolicom (69 posto), a najzadovoljniji su u Dalmaciji (87 posto), i to dosta iznad prosjeka.

Trenutno zadovoljstvo s prijateljima ima također vrlo dobru prosječnu ocjenu od 4,2 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijateljima je u potpunosti zadovoljno 41 posto, a većim dijelom zadovoljno 40 posto anketiranih građana. Najviše je zadovoljnih s prijateljima među mladima (od 15 do 24 godine), a nešto niže zadovoljstvo iskazuju građani Zagreba s okolicom, osobe koje imaju prihode isključivo iz poljoprivrede te građani stariji od 65 godina.

Građani su značajno manje zadovoljni svojim poslom, odnosno školovanjem - prosječna ocjena tog zadovoljstva je 3,5, a još su manje zadovoljni ekonomskim stanjem svoje obitelji, koje je dobilo prosječnu ocjenu 3,2.

U potpunosti je svojim poslom/školovanjem zadovoljno 19 posto, a većim dijelom 30 posto građana. Djelomično je zadovoljno 20 posto, većim dijelom nije zadovoljno osam posto, a uopće nije zadovoljno devet posto građana.

Ekonomskim stanjem svoje obitelji u potpunosti je zadovoljno 12 posto anketiranih građana, većim dijelom 31 posto, a djelomično 35 posto građana. Uopće nije i većim dijelom nije zadovoljno po 11 posto.

Približno trećina anketiranih građana smatra da su im prihodi dostatni za život.

Trideset posto građana odgovorilo je da im prihodi nisu dostatni za život, a 20 posto da su im jedva dostatni. Osobnih prihoda nema 12 posto anketiranih građana. Šest posto građana odgovorilo je da su im prihodi u potupnosti dostatni za život, a 30 posto da su im uglavnom dostatni.

Na pitanje kada očekuju dostizanje životnog standarda s kojim bi osobno bili zadovoljni, nikada je odgovorilo 26 posto anketiranih, nije moglo ocijeniti 17 posto, a 14 posto anketiranih građana odgovorilo je da već ima standard s kojim su zadovoljni.

Uspoređujući odgovore s prošlom godinom vidljivo je da pada učešće onih građana koji očekuju rast standarda u bliskoj budućnosti, ali se smanjuje i broj onih koji misle da nikad neće dostići željeni standard.

U razmaku od jedne godine za pet posto poraslo je učešće građana koji smatraju da već imaju željenu razinu životnog standarda, navodi GfK Centar za istraživanje tržišta.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara