Počeo dokazni postupak protiv Milana Martića
NA MEĐUNARODNOM sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu danas počinje dokazni postupak tužiteljstva koje je u prosincu 2002. godine podiglo proširenu optužnicu protiv bivšeg vođe pobunjenih hrvatskih Srba Milana Martića.
Martića Tužiteljstvo haškog suda tereti po 19 točaka optužbe za ratne i zločine protiv čovječnosti, te kršenja ratnog prava i običaja.
>> Link na Martićevu optužnicu
U to su uključena i ubojstva, zatvaranja, mučenja, progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenja, nehumanih postupaka, okrutna postupanja, deportacije, prisilno preseljenje stanovništva, pljačke javne i privatne imovine, razaranja naselja i napade na civile.
Prvi svjedok optužbe protiv Martića najavljen je pod šifrom M001, a tužitelj ga je u uvodnoj riječi predstavio kao "ključnu političku figuru na području na kojem su počinjeni zločini" i bivšeg "predsjednika srpske regije u Krajini."
Alex Whiting, glavni tužitelj u procesu koji se održava pred pred raspravnim vijećem kojim predsjeda Južnoafrikanac Bakone Justice Molok, najavio je izvođenje 63 svjedoka i velikog broja dokaza, dokumenata transkripata, audio i video zapisa.
Martić se nalazi u pritvoru zatvora u Scheveningenu od 15. svibnja 2002. godine kada se dragovoljno predao ICTY-u. Martić se često žalio na dugačko čekanje početka suđenja, koje je s procesom započelo 13. prošlog mjeseca, samo dan nakon prvog pojavljivanja pred istim sudom hrvatskog generala Ante Gotovine.
On se nedugo nakon dobrovoljne predaje sudu, izjasnio da se ne osjeća krivim ni za jednu točku optužnice.
60-godišnjeg bivšeg milicionera čeka vrlo temeljito pripremljena optužnica i dokazni materijal, koji precizno rekonstruiraju njegovu odgovornost za ubojstva stotina Hrvata, Bošnjaka i drugih nesrba u Hrvatskoj i BiH.
Prva optužnica protiv Martića potvrđena je i objavljena 25. srpnja 1995., i teretila ga je samo da je planirao i zapovijedio raketiranje Zagreba, 2. i 3. svibnja 1995.
Martić je u vlasti pobunjenih Srba obnašao različite dužnosti od ministra policije i obrane, do predsjednika Republike Srpske Krajine 1994/95. godine kada je samoproglašena republika, nakon vojno-redarstvene operacije "Oluja", prestala egzistirati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati