Pred hrvatskom akademskom zajednicom razdoblje je ubrzane prilagodbe Bolonjskom procesu stvaranja europskoga visokoobrazovnog prostora, a toj zadaći trebaju pridonijeti i razgovori koje je pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) u suradnji s Rektorskim zborom hrvatskih visokih učilišta.

Razgovori koji su u četvrtak počeli u Zagrebu, a održavat će se prema dogovorenom rasporedu do početka prosinca, trebali bi dati što objektivniju "sliku stanja" na hrvatskim sveučilištima, ističe pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i športa Mirjana Polić Bobić.

Naime, kako je u razgovoru za Hinu objasnila pomoćnica ministra znanosti, Bolonjski proces treba biti dovršen do 2010. pa će hrvatska akademska zajednica morati uložiti dodatne napore kako bi ispunila tu zadaću na koju se Hrvatska obvezala potpisom tadašnjega resornog ministra na Bolonjsku deklaraciju u Pragu 2001.

Proces promjena koji se odvija u gotovo cjelokupnome europskom visokom školstvu popularno se naziva Bolonjskim procesom. Republika Hrvatska potpisala je 2001. tzv. Bolonjsku deklaraciju - dokument koji je 1999. godine potpisalo 29 europskih zemalja, odnosno ministara znanosti i obrazovanja njihovih vlada, a govori o pretpostavkama i zadaćama svih u stvaranju jedinstvenoga (ali ne i jednoobraznoga) europskog visokoškolskog prostora.

Budući da dosadašnja praksa i modaliteti suradnje nadležnoga ministarstva i hrvatske akademske zajednice zbog zakonske regulative nisu jamčili potrebno "ubrzanje", Ministarstvo je sada, nakon donošenja izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, tu suradnju odlučio potaknuti, rekla je Polić Bobić.

Dodatni poticaj razgovorima je i obveza svih država potpisnica Bolonjske deklaracije da i prije same ministarske konferencije koja će se održati u Bergenu u svibnju 2005. podnesu pismeno izvješće o stanju u visokome obrazovanju u svojoj zemlji. Pa će tako to izvješće o stanju u hrvatskome visokom školstvu trebati podnijeti MZOŠ i hrvatska akademska zajednica, koja uključuje i hrvatska visoka učilišta i studente.

Kad je riječ o Bolonjskom procesu treba stalno isticati da se radi o harmonizaciji europskoga visokoobrazovnoga prostora, a ne o njegovu ujednačavanju, istaknula je.

To "usklađivanje" treba pak provesti tako da se uspostave preddiplomski i diplomski studiji u trajanju od pet godina te odgovarajući sustav kvalifikacija koje studenti na tim studijima postižu. Osim toga, treba uspostaviti novi sustav poslijediplomskih studija - potpuno različit od sadašnjega, europski sustav prijenosa bodova (ECTS), nacionalni sustav jamstva kvalitete i za to nadležnu agenciju te sustav pokretljivosti studenata i nastavnika.

Odnosno, ustvrdila je Polić Bobić, riječ je o tomu da se hrvatskoj mladeži osigura obrazovanje po europskim pravilima i kriterijima.

Preduvjet da bi se Bolonjski proces mogao u potpunosti provesti jest integrirano sveučilište, ali to je, istaknula je, i "bolna točka" hrvatske visoke naobrazbe.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. postavio je pak temelj za njezino otklanjanje, a izmjene i dopune iz 2004. donijele su i potrebna rješenja za provedbu zakona pa će se tako hrvatska sveučilišta uskoro doista i morati integrirati u osnovnim funkcijama.

Jedina dva sveučilišta koja već djeluju kao integrirana jesu novoosnovana sveučilišta u Dubrovniku i Zadru. Budući da ona, kako je rekla pomoćnica ministra znanosti, "ne nose na leđima hipoteku tridesetogodišnje dezintegriranosti", puno će se lakše i prilagoditi Bolonjskom procesu.

Tijekom toga procesa i šira društvena zajednica trebala bi postati svjesna da se opći boljitak može postići samo ako se usredotočimo na kvalitetno obrazovanje, zaključila je pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i športa Mirjana Polić Bobić.

(Hina) xip yjn