Povijesno primirje Izraela i Palestine

NA SUMMITU održanom u Egiptu dogovoreno je povijesno primirje između Palestine i Izraela. Prekid vatre dogovoren je na najvišoj razini, u ime Palestinaca na primirje je pristao novoizabrani predsjednik Mahmoud Abbas, dok je s druge strane pregovaračkog stola sjedio izraelski premijer Ariel Sharon.

Ovo je bio prvi izraelsko-palestinski razgovor na najvišoj razini otkako je palestinska intifada (ustanak) 2000. godine uzrokovala kolaps mirovnih pregovora.

Predstavnici dviju strana nisu potpisali nikakav službeni sporazum o prekidu vatre i Izrael naglašava kako se o primirju dogovorio s Abasovom palestinskom samoupravom, a ne s militantima koji stoje iza napada na Izraelce.

Abbas je nakon susreta sa Sharonom kazao kako prekid vatre stupa na snagu odmah, te izrazio nadu da će primirje biti početak "nove ere mira i nade", piše BBC.

Ariel Sharon obećao je da će izraelska vojska prestati sa svim akcijama usmjerenim prema palestinskim metama.

"Dogovorili smo se s premijerom Sharonom da zaustavimo sve oblike nasilja protiv Izraelaca i Palestinaca kakvi god bili." - rekao je nakon sastanka Abbas.

"Mir koji će zavladati na našim teritorijima, počevši od danas, početak je novog razdoblja." - dodao je palestinski predsjednik.

Izraelski premijer Ariel Sharon naglasio je kako je Izrael podnio nekoliko "bolnih žrtvi" za Palestince.

"Prvi put nakon dugo vremena postoji nada u našoj regiji za boljom budućnošću za nas i našu djecu." - izjavio je Sharon.

"Želim obećati našim palestinskim susjedima da Izrael ima iskrenu i stvarnu namjeru osigurati njihovu nezavisnost. Ne želimo upravljati njihovim životima." - kazao je Sharon pa dodao: "Zbog toga smo uz veliku bol odustali od nekih naših snova."

Od početka intifade 2000. godine Izraelski su vojnici ubili 3,225 Palestinaca. U istom periodu Palestinci su ubili 950 Izraelaca.

Domaćin današnjeg summita egipatski predsjednik Hosni Mubarak i jordanski kralj Abdulah dali su težinu ovom susretu koji može oživiti "mirovne smjernice", američki mirovni plan koji jamči palestinsku državu uz siguran Izrael.

I Sjedinjene Države naglašavaju svoju predanost nastavku mirovnih napora nakon smrti palestinskog čelnika Jasera Arafata kojeg su i Izrael i Washington smatrali preprekom.

"Optimizam je sigurno opravdan u ovom trenutku na Bliskom istoku", kazala je američka državna tajnica Condoleezza Rice za talijansku televiziju nakon kratkog posjeta regiji tijekom kojeg se susrela sa Sharonom i s Abasom. "Vidjela sam da su regionalni čelnici shvatili kako je vrijeme da se krene naprijed", dodala je.

Međutim, islamske militantne organizacije do sada su pristale samo na uvjetni prekid vatre, a ni jedna od strana ne pokazuje znakove da se bavi ključnim pitanjima poput granica i pravom palestinskih izbjeglica na povratak.

No, unatoč sporazumu iz Šarm el Šeika ostaje sumnja u vitalni dogovor s militantnim skupinama koje stoje iza samoubilačkih atentata i raketnih napada, iako su de facto pristale na primirje.

"Nema smisla sada razgovarati o primirju", kazao je Hasan Jusuf iz Hamasa za Al Jazeeru. "Nismo vidjeli nikakav ozbiljan pritisak na Izrael da poduzme mjere na terenu kako bi se dokazala ozbiljnost", kazao je on, pokazavši stajalište militanata.


Militantne skupine tvrde da obećanja Izraela da će osloboditi 900 od 8.000 palestinskih zatvorenika te će povući svoje postrojbe i okončati napade nisu dovoljna. Također, Abas više želi surađivati s militantima nego upotrijebiti silu da ih zaustavi, a izraelski dužnosnici inzistiraju na raspuštanju tih skupina.

Izrael tvrdi da je spreman surađivati s Abasom u planu povlačenja židovskih doseljenika s okupirane Gaze i dijela Zapadne obale ako se nasilje okonča i Palestinci obuzdaju militante, kao što se traži u "smjernicama".

Palestinci pak strahuju da Izrael namjerava učvrstiti svoja uporišta na Zapadnoj obali i traže od židovske države da poštuje svoje obveze iz "smjernica" i obustavi širenje židovskih kolonija i prekid gradnje sigurnosnog zida na Zapadnoj obali.

Abas inzistira na poštivanju palestinskog stajališta da palestinska država mora obuhvaćati cijelu Zapadnu obalu, uključujući istočni Jeruzalem, i Gazu te da izbjeglice i milijuni njihovih potomaka trebaju imati pravo na povratak na svoju zemlju.

Izrael se ne slaže sa svim tim točkama i želi zadržati veći dio naselja na Zapadnoj obali, istočni Jeruzalem smatra dijelom svog "nedjeljivog glavnog grada", a kategorički odbija mogućnost povratka izbjeglica u židovsku državu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara