HRVATSKI pravni stručnjaci danas nisu bili jedinstveni u stajalištu je li Kazneni zakon (KZ) organski zakon kao što je to jučer ustvrdio Ustavni sud, ukinuvši izmjene tog zakona jer nisu donesene natpolovičnom većinom potrebnom za donošenje organskih zakona.

Voditelj stručne skupine za izmjenu KZ-a Petar Novoselec smatra da Kazneni zakon nije organski jer se njime propisuju kazne, a ne razrađuju ljudska prava, te da ga stoga nije potrebno donositi natpolovičnom većinom svih zastupnika.

Novoselec, profesor Kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu drži da se ustavna odredba o donošenju organskih zakona, odnosno zakona kojima se razrađuju ljudska prava, treba primjenjivati restriktivnije, kao iznimka, a ne kao pravilo.

U suprotnom bi cijeli niz zakona kojima se propisuju kazne morao biti donesen kvalificiranom većinom, kazao je Hini Novoselec.

Upozorio je da bi se odluka Ustavnog suda mogla "kao bumerang obiti o glavu" najjačoj stranci ako ne osigura stabilnu većinu u parlamentu jer će za donošenje ili izmjenu zakona koji se smatraju organskim teško sakupiti potrebnu natpolovičnu većinu.

Profesor kaznenog procesnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Davor Krapac smatra, pak, nespornim da je KZ organski, dok se njegov kolega s katedre Ivo Josipović nije želio izričito izjasniti jer to smatra prvenstveno ustavno-pravnim pitanjem.

Međutim, Josipović važnim ocjenjuje da u situaciji kada ustavnom normom nije precizno određeno što je organski zakon Ustavni sud ostane dosljedan u primjeni stajališta zauzetih prilikom jučerašnjeg ukidanja KZ-a.

Za profesore Ustavnog prava Arsena Bačića iz Splita i Zvonimira Lauca iz Osijeka, na čijim mišljenjima se temeljila odluka Ustavnog suda, nije bilo ni najmanjih dvojbi da je KZ organski zakon.

Prema podacima iz zapisnika saborskih sjednica, KZ iz 1998. i njegove izmjene iz 1999. doneseni su natpolovičnom većinom zastupnika. Za zakon je glasovalo 84, a za izmjenu 95, od ukupno 138 zastupnika koliko ih je bilo u tadašnjem sazivu Sabora.

No, izmjene KZ-a iz 2001. posljednji saziv Sabora nije donio natpolovičnom većinom zastupnika jer su za izmjene glasovala 72, od ukupno 151 zastupnika.

Tada nitko nije osporavao njegovu formalnu neustavnost niti su to primijetili u Ustavnom sudu koji neustavni propis može ukinuti i po službenoj dužnosti, na vlastitu inicijativu.

Pokrene li netko postupak za ukidanje izmjena KZ-a iz 2001. i njih bi, sudeći prema jučerašnjoj odluci, Ustavni sud morao ukinuti.

Izmjenama iz 2001. promijenjen je samo jedan članak KZ-a, odnosno povećane su kazne za protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice s jedne na tri godine zatvora, te uvedena kazna do 10 godina ako je djelo počinjeno u grupi ili zločinačkoj organizaciji.

Izmjenama i dopunama KZ-a iz srpnja ove godine, koje je jučer ukinuo Ustavni sud, izmijenjena je trećina odredbi važećeg zakona iz 1998. Tako se za sada neće ostvariti volja zakonodavca da se povise kazne, uvede kazna doživotnog zatvora, te produže zastarni rokovi za najteža kaznena djela kao što su terorizam, ratni zločini, organizirani kriminal, osobito trgovanje drogom ili ljudima.

Neće se primjenjivati ni odredba po kojoj će se prekršajno, a ne više kazneno sankcionirati posjedovanje droge za osobnu uporabu, čemu se osim tadašnje oporbe osobito protivio i HSS.

Ukinutim izmjenama KZ-a bilo je predviđeno i kažnjavanje veličanja fašističkih, nacističkih i drugih totalitarnih ideologija i režima, promicanje rasizma i ksenofobije.

Bile su predviđene i oštrije kazne za dječju pornografiju i međunarodnu prostituciju, neisplatu plaća i odbijanje vraćanja radnika na posao unatoč pravomoćnoj sudskoj odluci.

Među ukinutim izmjenama KZ-a bile su i odredbe o kažnjavanju sudaca i pravosudnih dužnosnika zbog kršenja Zakona o kaznenom postupku, te odredbe o kažnjavanju novinara zbog klevete.