Predstavljen "Ampelografski atlas" Nikole Miroševića i Zdenka Turkovića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ampelografski atlas Nikole Miroševića i Zdenka Turkovića, u kojem je opisano 150 svjetskih i hrvatskih autohtonih sorta, kapitalno je nacionalno djelo svjetske vrijednosti, odraz neprekidna i ozbiljna znanstvena rada u proučavanju sorta vinove loze u Hrvatskoj, izjavio je danas predstavljajući knjigu Petar Cindrić, profesor na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu. L
Po Cindrićevoj ocjeni taj atlas nije samo stručni nego i kulturni događaj i dokaz je visoke znanstvene i stručne razine vinogradarske struke u Hrvatskoj danas, koja ima i svoju bogatu prošlost.
Utemeljiteljima hrvatske ampelografije smatraju se F.X. Trummer, koji je (1841.) unio u svoje djelo prvi ampelografski opis sorta iz Hrvatske, te Ljudevit Farkaš Vukotinović koji je (1856. i 1857.) opisao znatan broj loznih sorata.
Ampelografski atlas (375 str.), koji je objavio Golden marketing i Tehnička knjiga, ima četiri cjeline, a autor prvih triju je Nikola Mirošević. One obuhvaćaju kratak osvrt na pojmove i odrednice iz opće ampelografije, opis najvažnijih podloga za vinovu lozu i prvi dio popisa sorta loze svrstanih po abcednom redu.
Mirošević je 1984. na zagrebačkom Agronomskom fakultetu prvi počeo predavati kolegij ampelografije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U četvrtom dijelu atlasa objavljen je Miroševićev ampelografski opis 90 sorta te pretisak Ampelografskog atlasa (I. dio 1953. i II. dio 1962.), poznatoga hrvatskog vinogradarskog stručnjaka Zdenka Turkovića (1892.-1968.), koji je opisao 60 sorta.
Cindrić smatra kako je prikaz pojedinih sorta u knjizi sažet i u skladu s metodama tradicionalnoga ampelografskog opisivanja.
Osim sinonima, podrijetla i rasprostranjenosti za svaku sortu u atlasu se daju najvažnije morfološke, agrobiološke i gospodarsko-tehnološke značajke.
Naročitu vrijednost atlasu daju objavljeni i prvi put objavljeni akvareli sorta vinove loze (grozdova i listova grožđa) Grete Turković (1896.-1978.), koji krase zidove mnogih kabineta, laboratorija, dvorana, instituta i sveučilišta širom svijeta, kao i najnoviji Ivane Gagić.
U 40 najvećih vinogradarskih zemalja komercijalno se uzgaja 1383 sorata, a u 121 ampelografskoj zbirci čuva 10.659 različitih genotipova iz roda vitis.
Na predstavljanju atlasa govorio je i Edi Maletić, profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, te nakladnik Franjo Maletić, koji je napomenuo kako se u Hrvatskoj osjećala potreba za takvom knjigom, koja se pojavljuje ponovno u cjelovitijem izdanju nakon pedest godina.
Govoreći o radu na atlasu, Nikola Mirošević (1943.) napomenuo je, uz ino, kako je za sažet opis vinove loze trebalo učiniti "niz koraka pokisle glave" vinogradarskim prostranstvima.
Po Cindrićevoj ocjeni taj atlas nije samo stručni nego i kulturni događaj i dokaz je visoke znanstvene i stručne razine vinogradarske struke u Hrvatskoj danas, koja ima i svoju bogatu prošlost.
Utemeljiteljima hrvatske ampelografije smatraju se F.X. Trummer, koji je (1841.) unio u svoje djelo prvi ampelografski opis sorta iz Hrvatske, te Ljudevit Farkaš Vukotinović koji je (1856. i 1857.) opisao znatan broj loznih sorata.
Ampelografski atlas (375 str.), koji je objavio Golden marketing i Tehnička knjiga, ima četiri cjeline, a autor prvih triju je Nikola Mirošević. One obuhvaćaju kratak osvrt na pojmove i odrednice iz opće ampelografije, opis najvažnijih podloga za vinovu lozu i prvi dio popisa sorta loze svrstanih po abcednom redu.
Mirošević je 1984. na zagrebačkom Agronomskom fakultetu prvi počeo predavati kolegij ampelografije.
U četvrtom dijelu atlasa objavljen je Miroševićev ampelografski opis 90 sorta te pretisak Ampelografskog atlasa (I. dio 1953. i II. dio 1962.), poznatoga hrvatskog vinogradarskog stručnjaka Zdenka Turkovića (1892.-1968.), koji je opisao 60 sorta.
Cindrić smatra kako je prikaz pojedinih sorta u knjizi sažet i u skladu s metodama tradicionalnoga ampelografskog opisivanja.
Osim sinonima, podrijetla i rasprostranjenosti za svaku sortu u atlasu se daju najvažnije morfološke, agrobiološke i gospodarsko-tehnološke značajke.
Naročitu vrijednost atlasu daju objavljeni i prvi put objavljeni akvareli sorta vinove loze (grozdova i listova grožđa) Grete Turković (1896.-1978.), koji krase zidove mnogih kabineta, laboratorija, dvorana, instituta i sveučilišta širom svijeta, kao i najnoviji Ivane Gagić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U 40 najvećih vinogradarskih zemalja komercijalno se uzgaja 1383 sorata, a u 121 ampelografskoj zbirci čuva 10.659 različitih genotipova iz roda vitis.
Na predstavljanju atlasa govorio je i Edi Maletić, profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, te nakladnik Franjo Maletić, koji je napomenuo kako se u Hrvatskoj osjećala potreba za takvom knjigom, koja se pojavljuje ponovno u cjelovitijem izdanju nakon pedest godina.
Govoreći o radu na atlasu, Nikola Mirošević (1943.) napomenuo je, uz ino, kako je za sažet opis vinove loze trebalo učiniti "niz koraka pokisle glave" vinogradarskim prostranstvima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati