Predstavljen "Ampelografski atlas" Nikole Miroševića i Zdenka Turkovića

Ampelografski atlas Nikole Miroševića i Zdenka Turkovića, u kojem je opisano 150 svjetskih i hrvatskih autohtonih sorta, kapitalno je nacionalno djelo svjetske vrijednosti, odraz neprekidna i ozbiljna znanstvena rada u proučavanju sorta vinove loze u Hrvatskoj, izjavio je danas predstavljajući knjigu Petar Cindrić, profesor na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu. L

Po Cindrićevoj ocjeni taj atlas nije samo stručni nego i kulturni događaj i dokaz je visoke znanstvene i stručne razine vinogradarske struke u Hrvatskoj danas, koja ima i svoju bogatu prošlost.

Utemeljiteljima hrvatske ampelografije smatraju se F.X. Trummer, koji je (1841.) unio u svoje djelo prvi ampelografski opis sorta iz Hrvatske, te Ljudevit Farkaš Vukotinović koji je (1856. i 1857.) opisao znatan broj loznih sorata.

Ampelografski atlas (375 str.), koji je objavio Golden marketing i Tehnička knjiga, ima četiri cjeline, a autor prvih triju je Nikola Mirošević. One obuhvaćaju kratak osvrt na pojmove i odrednice iz opće ampelografije, opis najvažnijih podloga za vinovu lozu i prvi dio popisa sorta loze svrstanih po abcednom redu.

Mirošević je 1984. na zagrebačkom Agronomskom fakultetu prvi počeo predavati kolegij ampelografije.

U četvrtom dijelu atlasa objavljen je Miroševićev ampelografski opis 90 sorta te pretisak Ampelografskog atlasa (I. dio 1953. i II. dio 1962.), poznatoga hrvatskog vinogradarskog stručnjaka Zdenka Turkovića (1892.-1968.), koji je opisao 60 sorta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Cindrić smatra kako je prikaz pojedinih sorta u knjizi sažet i u skladu s metodama tradicionalnoga ampelografskog opisivanja.

Osim sinonima, podrijetla i rasprostranjenosti za svaku sortu u atlasu se daju najvažnije morfološke, agrobiološke i gospodarsko-tehnološke značajke.

Naročitu vrijednost atlasu daju objavljeni i prvi put objavljeni akvareli sorta vinove loze (grozdova i listova grožđa) Grete Turković (1896.-1978.), koji krase zidove mnogih kabineta, laboratorija, dvorana, instituta i sveučilišta širom svijeta, kao i najnoviji Ivane Gagić.

U 40 najvećih vinogradarskih zemalja komercijalno se uzgaja 1383 sorata, a u 121 ampelografskoj zbirci čuva 10.659 različitih genotipova iz roda vitis.

Na predstavljanju atlasa govorio je i Edi Maletić, profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, te nakladnik Franjo Maletić, koji je napomenuo kako se u Hrvatskoj osjećala potreba za takvom knjigom, koja se pojavljuje ponovno u cjelovitijem izdanju nakon pedest godina.

Govoreći o radu na atlasu, Nikola Mirošević (1943.) napomenuo je, uz ino, kako je za sažet opis vinove loze trebalo učiniti "niz koraka pokisle glave" vinogradarskim prostranstvima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara