Predstavljen priručnik o zaštiti podzemne faune
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRIRUČNIK o "Raznolikosti i ugroženosti podzemne faune Hrvatske" predstavljen je danas u Zagrebu u povodu Svjetskog dana biološke raznolikosti (22. svibnja).
Prvo takvo izdanje u Hrvatskoj, djelo pet autora-specijalista, na 82 stranice progovara o bogatstvima i zaštiti podzemne faune po kojoj je Hrvatska jedna od vodećih zemalja u svijetu, rečeno je.
Autorica Sanja Gottstein Matočec rekla je da su stručnjaci u tijeku rada na projektu, čije je djelo i knjiga, registrirali više od 170 organizama u vodnim staništima i oko 200 u kopnenim, od kojih je velik broj uskih endema.
Vrlo su osjetljivi na promjene u vanjskom svijetu, a javna svijest o bogatstvu i važnosti biološke raznolikosti hrvatskog podzemlja ne odgovora realnosti, dodala je.
Kao posljedica toga počinjena su brojna oštećenja i devastacije tih staništa. Pokazala je to fotodokumentacijom na kojoj su vidljiva odlagališta otpada ili negativne posljedice hidrotehničkih radova na speleološkim objektima Turska uvala i Pazinska jama u Istri, Lokovarka i Đula-Medvedica u Gorskom kotaru te Milića špilja, Miljacka i Ombla u Dalmaciji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Treba nastaviti istraživanja i upotpunjavati inventar da bi se dobilo što više informacija i zaštitilo te vrijednosti, zaključila je.
Jasminka Radović iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša rekla je da je zadnjih godina u Hrvatskoj započeto više projekata na izgradnji ekološke mreže čiji rezultati još nisu vidljivi, te da radovi poput priručnika daju argumente za istraživanja i zaštitu hrvatske biološke raznolikosti.
Osim projekta zaštite krških sustava, koji je najveći takav projekt u Hrvatskoj, vrijedan 5,3 milijuna eura, inozemnih nepovratnih kredita i 3 milijuna eura sredstava hrvatske Vlade, u postupku je projekt slične veličine koji se odnosi na zaštitu ekoloških sustava obalnog područja.
U nizu projekata izdvojila je izradu tzv. crvene knjige ugroženosti koja se uskoro očekuje.
Pomoćnik ministra Ivan Martinić ocijenio je da je Hrvatska u zadnje tri godine dobrim dijelom uspjela izgraditi institucije za zaštitu prirode. Posljednje što je učinjeno na tom području je utemeljenje Zavoda za zaštitu prirode koji će u drugom dijelu godine dobiti zaposlenike.
Hrvatska je jedna od 157 potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti koja je stupila na snagu krajem 1993.
Ona obuhvaća zaštitu svih gena, životinjskih i biljnih vrsta, ekoloških sustava i krajobraza (šuma, travnjaka, močvara, voda na kopnu, mora, tla, usjeva, domaćih životinja, divljih vrsta i mikroorganizama).
Prvo takvo izdanje u Hrvatskoj, djelo pet autora-specijalista, na 82 stranice progovara o bogatstvima i zaštiti podzemne faune po kojoj je Hrvatska jedna od vodećih zemalja u svijetu, rečeno je.
Autorica Sanja Gottstein Matočec rekla je da su stručnjaci u tijeku rada na projektu, čije je djelo i knjiga, registrirali više od 170 organizama u vodnim staništima i oko 200 u kopnenim, od kojih je velik broj uskih endema.
Vrlo su osjetljivi na promjene u vanjskom svijetu, a javna svijest o bogatstvu i važnosti biološke raznolikosti hrvatskog podzemlja ne odgovora realnosti, dodala je.
Kao posljedica toga počinjena su brojna oštećenja i devastacije tih staništa. Pokazala je to fotodokumentacijom na kojoj su vidljiva odlagališta otpada ili negativne posljedice hidrotehničkih radova na speleološkim objektima Turska uvala i Pazinska jama u Istri, Lokovarka i Đula-Medvedica u Gorskom kotaru te Milića špilja, Miljacka i Ombla u Dalmaciji.
Treba nastaviti istraživanja i upotpunjavati inventar da bi se dobilo što više informacija i zaštitilo te vrijednosti, zaključila je.
Jasminka Radović iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša rekla je da je zadnjih godina u Hrvatskoj započeto više projekata na izgradnji ekološke mreže čiji rezultati još nisu vidljivi, te da radovi poput priručnika daju argumente za istraživanja i zaštitu hrvatske biološke raznolikosti.
Osim projekta zaštite krških sustava, koji je najveći takav projekt u Hrvatskoj, vrijedan 5,3 milijuna eura, inozemnih nepovratnih kredita i 3 milijuna eura sredstava hrvatske Vlade, u postupku je projekt slične veličine koji se odnosi na zaštitu ekoloških sustava obalnog područja.
U nizu projekata izdvojila je izradu tzv. crvene knjige ugroženosti koja se uskoro očekuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pomoćnik ministra Ivan Martinić ocijenio je da je Hrvatska u zadnje tri godine dobrim dijelom uspjela izgraditi institucije za zaštitu prirode. Posljednje što je učinjeno na tom području je utemeljenje Zavoda za zaštitu prirode koji će u drugom dijelu godine dobiti zaposlenike.
Hrvatska je jedna od 157 potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti koja je stupila na snagu krajem 1993.
Ona obuhvaća zaštitu svih gena, životinjskih i biljnih vrsta, ekoloških sustava i krajobraza (šuma, travnjaka, močvara, voda na kopnu, mora, tla, usjeva, domaćih životinja, divljih vrsta i mikroorganizama).
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati