Predstavljena Husserlova knjiga "Filozofija kao stroga znanost"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Društvu hrvatskih književnika danas je naklada "Ljevak" predstavila hrvatski prijevod knjige Edmunda Husserla "Filozofija kao stroga znanost".
"Filozofija je od prvih početaka zahtijevala da bude stroga znanost, i to znanost koja bi udovoljila najvišim teoretskim potrebama i u etičko-religioznom pogledu omogućila život koji je uređen čistim umnim normama", piše Husserl na početku svoje knjige i nastavlja kako "ni u jednoj epohi svoga razvitka filozofija nije uzmogla udovoljiti zahtjevu da bude stroga znanost. To nije uzmogla ni u posljednjoj epohi koja, unatoč svekolikoj mnogolikosti i suprotnosti filozofskih pravaca, od renesanse do danas napreduje u bitno jedinstvenu smjeru razvitka".
Osim eseja "Filozofija kao stroga znanost" u knjigu su uvršteni tekstovi "Znanost o realitetu i idealiziranje", "Prirodoznanstveni i duhovnoznanstveni stav", "Kriza europskog ljudstva i filozofije", "O izvoru geometrije", "Povijest i sjećanje", "Teleologija u povijesti filozofije" i dva teksta Wilhelma Szilasija o Husserlu - Analiza sadržaja i njegov Pogovor njemačkom izdanju Husserlove knjige.
Na predstavljanju knjige o filozofiji Edmunda Husserla (1859.-1938.) govorili su prevoditelj knjige na hrvatski jezik i pisac pogovora Ante Pažanin, Davor Rodin i Danilo Pejović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Govoreći o fenomenologiji, Pažanin je istaknuo kako je "načelo fenomenologije od početka vrijedilo da se način kako nam je nešto dano ne odvaja od onoga što je dano".
Rodin je govorio o intelektualnom ozračju u kojem je nastajala Husserlova filozofija, a Pejović o recepciji Husserlove fenomenologije u Hrvatskoj.
Podsjetio je na rad nedavno preminuloga hrvatskoga književnoga povjesničara Ive Frangeša o Leu Spitzeru, pristaši Husserlove metode, te negdašnjem beogradskom profesoru Zoranu Konstatinoviću, koji je bio mentor ondašnjem doktorandu a današnjem predsjedniku hrvatske Vlade Ivi Sanaderu.
"Filozofija je od prvih početaka zahtijevala da bude stroga znanost, i to znanost koja bi udovoljila najvišim teoretskim potrebama i u etičko-religioznom pogledu omogućila život koji je uređen čistim umnim normama", piše Husserl na početku svoje knjige i nastavlja kako "ni u jednoj epohi svoga razvitka filozofija nije uzmogla udovoljiti zahtjevu da bude stroga znanost. To nije uzmogla ni u posljednjoj epohi koja, unatoč svekolikoj mnogolikosti i suprotnosti filozofskih pravaca, od renesanse do danas napreduje u bitno jedinstvenu smjeru razvitka".
Osim eseja "Filozofija kao stroga znanost" u knjigu su uvršteni tekstovi "Znanost o realitetu i idealiziranje", "Prirodoznanstveni i duhovnoznanstveni stav", "Kriza europskog ljudstva i filozofije", "O izvoru geometrije", "Povijest i sjećanje", "Teleologija u povijesti filozofije" i dva teksta Wilhelma Szilasija o Husserlu - Analiza sadržaja i njegov Pogovor njemačkom izdanju Husserlove knjige.
Na predstavljanju knjige o filozofiji Edmunda Husserla (1859.-1938.) govorili su prevoditelj knjige na hrvatski jezik i pisac pogovora Ante Pažanin, Davor Rodin i Danilo Pejović.
Rodin je govorio o intelektualnom ozračju u kojem je nastajala Husserlova filozofija, a Pejović o recepciji Husserlove fenomenologije u Hrvatskoj.
Podsjetio je na rad nedavno preminuloga hrvatskoga književnoga povjesničara Ive Frangeša o Leu Spitzeru, pristaši Husserlove metode, te negdašnjem beogradskom profesoru Zoranu Konstatinoviću, koji je bio mentor ondašnjem doktorandu a današnjem predsjedniku hrvatske Vlade Ivi Sanaderu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati