Foto: Wikimedia

JOHN McCarthy, tvorac termina "umjetna inteligencija" i autor programskog jezika LISP, preminuo je prekjučer u 85-oj godini života, priopćeno je sa sveučilišta Stanford.

Osim navedenog, McCarthy će osti upamćen i po svom doprinosu time-sharing sustavima bez kojih bi, po mišljenu mnogih, internet bio nemoguć. Bio je i osnivač projekta SAIL na Stanfordu koji se od šezdesetih naovamo bavio razvojem umjetne inteligencije.

Iako je bio pionir na području umjetne inteligencije, McCarthy nije bio zadovoljan njenim razvojem. Nakon početnog zanosa pedesetih, kada se činilo da su pametna računala s ljudskim intelektom nadomak ruke, došlo je do velikog otrježnjenja, kada je osamdesetih postalo jasno da još uvijek ne znamo dovoljno o načinu funkcioniranja ljudskog uma.

Nije šah jedino područje za razvoj umjetne inteligencije

Posebno je bio kritičan prema činjenici da su se računalni istraživači orijentirali samo na određene segmente umjetne inteligencije, poput rafiniranja algoritama šahovskih programa koje su polu-šaljivo nazvali "voćnom mušicom umjetne inteligencije".

Analogija je jasna, jer genetičari izučavaju voćnu mušicu zbog njenog jednostavnog i dobro poznatog genskog ustroja, pa tako i stručnjaci za umjetnu inteligenciju izučavaju šahovske algoritme da bi bolje shvatili način donošenja odluka.

"Računalni šah se razvio na isti način kako bi se razvila genetika da su se genetičari koncentrirali na uzgoj trkaćih voćnih mušica 1910. godine. Imali bismo od toga i neku znanost, ali bismo uglavnom samo dobili vrlo brze voćne muhe", sarkastično je komentirao njihov rad McCarthy.