prošla godina toplija i sušnija od prosjeka u hrvatskoj

Prošla je godina u Hrvatskoj bila toplija i sušnija od višegodišnjeg prosjeka, priopćili su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Najveći dio Hrvatske označen je kategorijom ekstremno toplo - sva područja južno i zapadno od Karlovca, dok je Karlovac jedini označen kategorijom normalno.

Najveća odstupanja zapažena su u Bjelovaru, 1,9 stupnjeva iznad tridestogodišnjeg prosjeka.

To je druga najtoplija godina u Splitu (prva je 1948.), te najtopliji lipanj u Splitu u povijesti mjerenja. Ondje je izmjeren apsolutni dnevni maksimum od 36,1 stupnjeva Celzijusa za Split (Marijan).

Prošlo ljeto proglašeno je drugim najtoplijim ljetom u Hrvatskoj otkad se prate ti podaci, kazala je klimatologinja Marina Mileta.

Najveća dnevna temperatura za prošlu godinu izmjerena je u Kninu, 39,9 stupnjeva Celzijusa u kolovozu, dok je apsolutni hrvatski maksimum, od 40 stupnjeva, izmjeren 1950. godine, kazala je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, najniža temperatura tijekom 2003. izmjerene je u Gospiću

-19,2 stupnja u veljači, a u istom gradu izmjeren je i apsolutni temperaturni minimum Hrvatske od -27,6 stupnjeva Celzijusa.

Godišnje količine oborina bile su niže od prosječnih, pa je najviše prosječno palo na Lastovu, 87 posto godišnjeg prosjeka.

Najviša površina Hrvatske svrstana je prošle godine u kategoriju vrlo sušno. U Splitu je proljeće proglašeno najsušnijim u povijesti mjerenja tom gradu a godina u cijelosti druga najsušnija godina iza 1989. u Splitu.

Oko prve trećine siječnja je zabilježena jedna od najjačih do tada izmjerenih bura u Hrvatskoj: na Masleničkom dosezala je udare čak 217 km/h. Prije toga najveća brzina vjetra na Masleničkom mostu izmjerena je 21. prosinca 1998, od 248 km/h.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara