Puca Putinov balon
POZDRAVILI su ga kao spasitelja Rusije. Povjerenje građana, moć koju si je pribavio, kao i divljenje koje izaziva diljem istočne Europe nikad nije bilo veće. No, čini se da polako dolazi vrijeme za otriježnjenjem i realnim sagledavanjem ostavštine Vladimira Putina, budući da globalna financijska kriza vrlo plastično prikazuje sve probleme njegovog ekonomskog sustava.
Ruska burza pogođena je više nego europske i američke. Burza od svibnja na ovamo bilježi gubitke od oko dvije trećine vrijednosti, svako malo ju se mora zatvarati, gubici su prešli milijardu dolara, država je morala donijeti opsežan plan za spašavanjem banaka. Iako su zasad uglavnom pogođeni bogataši i oligarsi, posljedice na ostatak građanstva na korak su do vrata.
Zasad pogođeni samo bogataši, ali ne zadugo
Zasad posljedice kreditnog pritiska nisu pogodile prosječne Ruse. Rusija nije razvila široku investitorsku klasu, nego su burzovna ulaganja uvelike ostala ograničena na strane i ruske investitorske fondove, koji su panično pobjegli kad su stvari krenule nizbrdo. Ti veliki investitori tvorili su i najveći dio burzovnog tržišta, koje je zadnjih godina postalo jedno od najvećih na svijetu. Većina Rusa nije svoje novce uložila u burzu.
No, nedostatak investitorskog povjerenja mogao bi značiti dodatne gubitke za rusko gospodarstvo, što će prosječan Rus u konačnici itekako osjetiti na svojoj koži. Paradoksalno za Putina je što bi glavni razlog zaustavljanja ekonomskog rasta mogle biti upravo one stvari koje su mu zadnjih godina i donijele popularnost koju danas ima.
Rusko burzovno tržište doživljava veće padove od tržišta u drugim zemljama u snažnom razvoju, kao što je primjerice Brazil. Ključni razlog tome analitičari vide u činjenici da je usredotočenost ruskog gospodarstva na izvoz sirovina, upletenost države u vođenje velikih kompanija i osiguravanje monopola podobnih oligarha, što sa sobom nosi znatnu razinu korupcije, kao i spremnost donošenja jednostranih odluka kao što je ona o napadu na Gruziju prije nekoliko mjeseci sada odvraćaju ulagače od ruskog tržišta.
Rusija trenutno ima mogućnosti usporavanja krize, budući da je u zadnjih osam godina bilježila značajan proračunski suficit. No, vrlo je upitno jesu li sredstva namaknuta u to vrijeme dovoljna da dugoročno spriječe krizu.
Rasteš sa cijenom nafte, padaš sa cijenom nafte
Ključni problem je onaj na koji se Ruse upozorava već godinama. Iako je država u zadnjih osam godina namaknula preko 1,5 milijarde dolara prihodima od sirovina (prvenstveno nafte i plina, ali i metala i drugih prirodnih resursa), već je sada došlo vrijeme u kojemu će se teško održati trenutna razina državne potrošnje. Istodobno, Putin nije razvio druge ekonomske grane, nije razvio ni cestovnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu, stambeno tržište, sve elemente neophodne za dugoročni razvoj gospodarstva.
Prije nekoliko mjeseci činilo se da cijena nafte još dugo neće padati ispod 100 dolara po barelu. Dapače, najavljivalo se kako je neizbježan rast cijena nafte na preko 200 dolara po barelu. Pojačanje krize na američkom tržištu, pak, dovelo je do smanjenja potrošnje koja je cijenu nafte približila na 80 dolara po barelu, tek neznatno iznad donje granice koju se ruska vlada može dopustiti da bi nastavila trenutnu razinu potrošnje.
Nadalje, državne kompanije i monopolisti, kao što je Gazprom, bilježe velike gubitke, što će ih, ako se trenutno stanje nastavi, natjerati na smanjenje potrošnje, ali i smanjenje radne snage. Tu počinju prve posljedice za prosječnog Rusa. Nakon toga slijede smanjenja plaća diljem države. Analitičari se slažu, trebat će vremena da prosječni građani osjete promjene, ali osjetit će ih svakako.
Hoće li te poštovati ujutro?
Putin sve to zna, a zna i da nema puno toga što može napraviti. Stoga trenutno pribjegava propagandi. Državni televizijski i radio programi, kao i državne novine, uvjeravaju građane kako nema razloga za strah. No, to će uspijevati samo dok prosječan Rus ne osjeti posljedice krize na vlastitom kućnom proračunu.
Putin je najveći dio svoje popularnosti bazirao na činjenici da su prosječni građani u zadnjih nekoliko godina osjetili poboljšanje životnog standarda u kakvom nikad prije nisu imali prilike uživati. Tek je na tome uspio graditi svoju karizmu. Što će biti kad se poboljšanje standarda pokaže kao obična iluzija?
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati