Rasprava pred žalbenim vijećem u predmetu Krstić 26. studenoga
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŽALBENI postupak u predmetu "Krstić" započet će 26. studenoga ove godine i trajat će dva dana, objavio je u srijedu Haški sud.
Srpskog generala Radislava Krstića Haški je sud 2. kolovoza 2001. osudio na 46 godina zatvora za masakr i progon tisuća srebreničkih muslimana u srpnju 1995. godine, proglasivši ga krivim za genocid, progon i ubijanje muslimanskog stanovništva.
To je bila prva presuda za genocid koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Sudsko vijeće utvrdilo je da je prvotni plan etničkog čišćenja područja Srebrenice prerastao, nakon pada te enklave koja je bila pod zaštitom UN-a, u plan istrebljenja stanovništva, u plan genocida.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obrazlažući visinu kazne, odnosno činjenicu da za genocid nije izrečena doživotna kazna, sudac Almiro Rodrigues kazao je kako je sudsko vijeće htjelo pokazati kako na području bivše Jugoslavije postoje osobe koje su za taj zločin odgovornije.
Za pokolj u Srebrenici optuženi su, uz Krstića, i zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić i bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić koji su još uvijek na slobodi, te bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević.
Krstić je bio zapovjednik Drinskog korpusa koji je, zajedno s drugim srpskim snagama, izveo napad na Srebrenicu. Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine masakrirano je ili se smatra nestalima između sedam i osam tisuća muslimana.
Krstića je optužnica teretila za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja. Tužitelji Međunarodnog suda zatražili su kaznu doživotnog zatvora za njegovu ulogu u smaknućima i progonu tisuća muslimana iz područja koje je bilo pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Srpskog generala Radislava Krstića Haški je sud 2. kolovoza 2001. osudio na 46 godina zatvora za masakr i progon tisuća srebreničkih muslimana u srpnju 1995. godine, proglasivši ga krivim za genocid, progon i ubijanje muslimanskog stanovništva.
To je bila prva presuda za genocid koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Sudsko vijeće utvrdilo je da je prvotni plan etničkog čišćenja područja Srebrenice prerastao, nakon pada te enklave koja je bila pod zaštitom UN-a, u plan istrebljenja stanovništva, u plan genocida.
Za pokolj u Srebrenici optuženi su, uz Krstića, i zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić i bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić koji su još uvijek na slobodi, te bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević.
Krstić je bio zapovjednik Drinskog korpusa koji je, zajedno s drugim srpskim snagama, izveo napad na Srebrenicu. Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine masakrirano je ili se smatra nestalima između sedam i osam tisuća muslimana.
Krstića je optužnica teretila za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja. Tužitelji Međunarodnog suda zatražili su kaznu doživotnog zatvora za njegovu ulogu u smaknućima i progonu tisuća muslimana iz područja koje je bilo pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati