Reforme, ICTY i povratak izbjeglica test nove hrvatske vlade
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NOVOJ hrvatskoj vladi HDZ-a treba dati šansu, a njezin će najvažniji test biti reformska opredijeljenost, prije svega suradnja s Haškim sudom i povratak izbjeglih Srba, rekli su u četvrtak sudionici skupa u Washingtonu.
Hrvatska sekcija radija Glas Amerike organizirala je u četvrtak raspravu o nedavnim hrvatskim parlamentarnim izborima i o očekivanjima od HDZ-a koji se nakon četiri godine vratio na vlast, a u kojoj su sudjelovali uglavnom američki stručnjaci i bivši političari.
Dinamiku smjene na vlasti desnih i lijevih stranaka koje se u tom procesu reformiraju, viđenu u svim tranzicijskim zemljama, skup je ocijenio dobrom za razvitak demokracije u Hrvatskoj.
Robert Hand, savjetnik američkog Helsinškog povjerenstva koje nadzire zaštitu ljudskih prava u okviru OESS-a, ustvrdio je da postoji mali rizik da će se Hrvatska nakon povratka HDZ-a na vlast vratiti u doba "pretjeranog nacionalizma i ograničenih sloboda".
Hrvatski narod ne želi vraćanje u prošlost i ne bi otrpio poništavanje promjena koje su se dogodile, kazao je on.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Nemamo drugoga izbora nego ohrabriti Sanadera da učini pravu stvar, pružiti mu prigodu, ali također biti oprezni i spremni kritizirati padanje u stare grijehove ili čak usporavanje reformskih napora, ukoliko se to dogodi", rekao je on.
Hand je rekao kako će uklanjanje prepreka povratku izbjeglih Srba i suradnja s Haškim sudom biti dva bitna testa za HDZ-ovu vladu te da nova Vlada mora izručiti generala Antu Gotovinu i ispoštovati eventualne nove optužnice.
Hand je upozorio "neke u Zagrebu" da je pogrešno misliti da američko protivljenje Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) znači da SAD manje podupire Haški sud. Barem neki članovi Kongresa, kao i drugi u američkoj vlasti različito gledaju na ICC i Haški sud i mogu prvi držati problematičnim i istodobno podržavati drugi, rekao je.
Hand je rekao da je američki Kongres pozdravio "demokratske promjene u Hrvatskoj 2000." i podržavao dobre bilateralne odnose koji su se od tada razvili, ali da je želja za ulaskom u EU kao i lijevi uklon SDP-a i nekih njegovih partnera "dovela do toga da je hrvatska vanjska politika gravitirala više prema EU u vrijeme dok su transatlantski odnosi napeti".
On vjeruje da će Kongres sada "pretpostaviti da će HDZ donekle poništiti ovaj trend, u najmanju ruku pokušavajući primarnom cilju integracije u Europu težiti manje na račun odnosa sa SAD-om".
Hand je kazao kako je Sanader vjerojatno ideološki i po načinu mišljenja bliži članovima Kongresa nego SDP-ova vlada u odlasku te da bi zaključenje sporazuma o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) sigurno bilo pozdravljeno u Kongresu.
Sudionici skupa upozorili su da nova hrvatska Vlada treba imati uravnotežen odnos prema Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji nastojeći izbjeći svrstavanje u njihovom sporu oko Iraka i ICC-a.
"Što god da je rekao Ivo Sanader glede proameričke orijentacije on si ne može dozvoliti da bude shvaćen kao onaj koji izvrgava opasnosti ulazak Hrvatske u EU. Ako to učini pretrpjet će ozbiljne političke posljedice", rekao je Edward Joseph iz instituta Woodrow Wilson.
On je kazao kako Sanader, koji je signalizirao spremnost da potpiše sporazum sa SAD-om o neizručenju Amerikanaca ICC-u, to teško može pomiriti s izručenjem generala Ante Gotovine Haškom sudu koje od njega očekuju svi, uključujući SAD. To bi veoma teško objasnio hrvatskoj javnosti kao i EU koji podržava ICC, pojasnio je on.
"Mi želimo biti članica EU, ali želimo biti i članica NATO-a i ne trebamo činiti protivnikom ni jednu stranu", kazao je on.
Sudionici su izrazili mišljenje da će odnosi nove Vlade s predsjednikom Stjepanom Mesićem biti ključni.
"Mada postoje ograničenja njegove vlasti, on je simbol koji može osigurati smjer, i rabio je svoju dužnost da bi ohrabrio umjerenost u politici i pomirbu među susjedima", rekao je Hand.
Sudionici rasprave su također ukazali da bi izborna pobjeda HDZ-a možda mogla utjecati da na predstojećim izborima u Srbiji pobijede nacionalistički Radikali ili neka druga radikalna orijentacija.
James OBrien, bivši izaslanik američkog predsjednika za Balkan, je, međutim, ukazao na temeljnu razliku Srbije i Hrvatske s HDZ-om koji prošao kroz "neku vrst reorganizacije".
"Hrvatska koja je izabrala HDZ još uvijek bira da njome konačno upravlja Bruxelles. Srbija može izabrati Radikale i socijaliste i naći se u situaciji da njome upravljaju ljudi koji žive u Den Haagu", rekao je on.
OBrien je naglasio kako će i EU i SAD očekivati od Hrvatske pomoć u usmjeravanju Srbije, koja je na raskrižju, na put prema euroatlantskim integracijama i njihovim vrijednostima.
Hrvatska sekcija radija Glas Amerike organizirala je u četvrtak raspravu o nedavnim hrvatskim parlamentarnim izborima i o očekivanjima od HDZ-a koji se nakon četiri godine vratio na vlast, a u kojoj su sudjelovali uglavnom američki stručnjaci i bivši političari.
Dinamiku smjene na vlasti desnih i lijevih stranaka koje se u tom procesu reformiraju, viđenu u svim tranzicijskim zemljama, skup je ocijenio dobrom za razvitak demokracije u Hrvatskoj.
Robert Hand, savjetnik američkog Helsinškog povjerenstva koje nadzire zaštitu ljudskih prava u okviru OESS-a, ustvrdio je da postoji mali rizik da će se Hrvatska nakon povratka HDZ-a na vlast vratiti u doba "pretjeranog nacionalizma i ograničenih sloboda".
Hrvatski narod ne želi vraćanje u prošlost i ne bi otrpio poništavanje promjena koje su se dogodile, kazao je on.
Hand je rekao kako će uklanjanje prepreka povratku izbjeglih Srba i suradnja s Haškim sudom biti dva bitna testa za HDZ-ovu vladu te da nova Vlada mora izručiti generala Antu Gotovinu i ispoštovati eventualne nove optužnice.
Hand je upozorio "neke u Zagrebu" da je pogrešno misliti da američko protivljenje Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) znači da SAD manje podupire Haški sud. Barem neki članovi Kongresa, kao i drugi u američkoj vlasti različito gledaju na ICC i Haški sud i mogu prvi držati problematičnim i istodobno podržavati drugi, rekao je.
Hand je rekao da je američki Kongres pozdravio "demokratske promjene u Hrvatskoj 2000." i podržavao dobre bilateralne odnose koji su se od tada razvili, ali da je želja za ulaskom u EU kao i lijevi uklon SDP-a i nekih njegovih partnera "dovela do toga da je hrvatska vanjska politika gravitirala više prema EU u vrijeme dok su transatlantski odnosi napeti".
On vjeruje da će Kongres sada "pretpostaviti da će HDZ donekle poništiti ovaj trend, u najmanju ruku pokušavajući primarnom cilju integracije u Europu težiti manje na račun odnosa sa SAD-om".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hand je kazao kako je Sanader vjerojatno ideološki i po načinu mišljenja bliži članovima Kongresa nego SDP-ova vlada u odlasku te da bi zaključenje sporazuma o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) sigurno bilo pozdravljeno u Kongresu.
Sudionici skupa upozorili su da nova hrvatska Vlada treba imati uravnotežen odnos prema Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji nastojeći izbjeći svrstavanje u njihovom sporu oko Iraka i ICC-a.
"Što god da je rekao Ivo Sanader glede proameričke orijentacije on si ne može dozvoliti da bude shvaćen kao onaj koji izvrgava opasnosti ulazak Hrvatske u EU. Ako to učini pretrpjet će ozbiljne političke posljedice", rekao je Edward Joseph iz instituta Woodrow Wilson.
On je kazao kako Sanader, koji je signalizirao spremnost da potpiše sporazum sa SAD-om o neizručenju Amerikanaca ICC-u, to teško može pomiriti s izručenjem generala Ante Gotovine Haškom sudu koje od njega očekuju svi, uključujući SAD. To bi veoma teško objasnio hrvatskoj javnosti kao i EU koji podržava ICC, pojasnio je on.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić je rekao da nova Vlada mora imati i proamerički i proeuropski stav. "Mi želimo biti članica EU, ali želimo biti i članica NATO-a i ne trebamo činiti protivnikom ni jednu stranu", kazao je on.
Sudionici su izrazili mišljenje da će odnosi nove Vlade s predsjednikom Stjepanom Mesićem biti ključni.
"Mada postoje ograničenja njegove vlasti, on je simbol koji može osigurati smjer, i rabio je svoju dužnost da bi ohrabrio umjerenost u politici i pomirbu među susjedima", rekao je Hand.
Sudionici rasprave su također ukazali da bi izborna pobjeda HDZ-a možda mogla utjecati da na predstojećim izborima u Srbiji pobijede nacionalistički Radikali ili neka druga radikalna orijentacija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
James OBrien, bivši izaslanik američkog predsjednika za Balkan, je, međutim, ukazao na temeljnu razliku Srbije i Hrvatske s HDZ-om koji prošao kroz "neku vrst reorganizacije".
"Hrvatska koja je izabrala HDZ još uvijek bira da njome konačno upravlja Bruxelles. Srbija može izabrati Radikale i socijaliste i naći se u situaciji da njome upravljaju ljudi koji žive u Den Haagu", rekao je on.
OBrien je naglasio kako će i EU i SAD očekivati od Hrvatske pomoć u usmjeravanju Srbije, koja je na raskrižju, na put prema euroatlantskim integracijama i njihovim vrijednostima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati