REKTORI hrvatskih sveučilišta odlučno odbijaju bilo kakvu mogućnost povezivanje potpore koju je Rektorski zbor dao Prijedlogu nacrta zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokome obrazovanju s povećanjem njihovih plaća.

Prihvaćanjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika u Hrvatskome saboru 13. prosinca prošle godine rektorima i prorektorima hrvatskih sveučilišta povećani su koeficijenti za izračun plaće i izjednačeni sa zastupničkim, pa sada iznose 5,27. Po tome zakonu rektori i prorektori kategorizirani su kao državni dužnosnici, a spomenuti se zakon počeo primjenjivati od 1. siječnja.

Rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer izjavila je Hini da odbija i komentirati bilo kakvu mogućnost veze između potpore koje su rektori dali zakonskome prijedlogu s povećanjem njihovih plaća.

Ustvrdivši da rektori nikada nisu tražili da postanu državni dužnosnici te da su sveučilišta autonomne institucije, rektorica je podsjetila da je Rektorski zbor još u lipnju prošle godine, preko nadležnoga ministarstva, uputio zahtjev Vladi da se povećaju plaće rektora i prorektora.

Tada su plaće prorektora bile manje nego one redovitih profesora, budući da su prethodno smanjene za 25 do 30 posto, dodala je.

Mencer smatra sramotnim da netko uopće može razmišljati da su rektori podržali zakonski prijedlog zbog povećanja svojih plaća.

Rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić izjavio je također da odbija svaku mogućnost veze između povećanja rektorskih i prorektorskih plaća i potpore koju je Rektorski zbor dao Prijedlogu nacrta zakona.

Interesi akademske zajednice koji se definiraju predloženim zakonskim rješenjima doista su puno bitniji od povećanja plaća, dodao je Pavić.

Rekavši da je spomenuti zakonski prijedlog kompromisni tekst, rektor splitskoga Sveučilišta istaknuo je da bi osobno bio zadovoljniji da je njime zajamčena trenutačna integracija sveučilišta.

Pavić je podsjetio da je predlagaču uputio osobni prijedlog da se u zakonu navede 2008. kao rok za uspostavu potpune sveučilišne autonomije. Što se pak tiče povećanja plaća, izjavio je kako ih je zbog njihove nelogičnosti bilo nužno korigirati i učiniti ih primjerenima složenosti posla. Dodao je da sveučilišna zajednica nije predložila način na koji će se to provesti.

Rektor Sveučilišta u Rijeci akademik Daniel Rukavina izjavio je da s gnušanjem odbija povezivanje rektorske potpore zakonskim prijedlozima s povećanjem plaća.

Rukavina smatra da se time zapravo skreće pozornost s bitnih problema koji tište akademsku zajednicu kao što je traženje Rektorskoga zbora da se hrvatska sveučilišta konstituiraju u skladu s načelima Bolonjske deklaracije.

Podsjetivši da rektore biraju sveučilišni senati te da oni ne ovise ni o kome izvan sveučilišne zajednice, Rukavina je istaknuo da rektore ne obvezuje činjenica na koji je način riješen problem povećanja njihovih plaća.