Rupel najavio arbitražu oko Ljubljanske banke

Rupel najavio arbitražu oko Ljubljanske banke
SLOVENIJA će predložiti arbitražu oko štednje hrvatskih državljana u Ljubljanskoj banci Zagreb, rekao je u srijedu slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel odgovarajući na više pitanja članova slovenskog parlamentarnog vanjskopolitičkog odbora.

Rupel, koji je na današnjoj sjednici odbora predstavio izvještaj o svojim djelatnostima u ulozi predsjedavajućeg OESS-a, tom je prigodom ponovo naveo da Slovenija rješenje graničnog pitanja s Hrvatskom očekuje u kontekstu pregovora Hrvatske s Europskom unijom, te ponovo aktualizirao mogućnost da Slovenija otkupi polovični udio Hrvatske elektroprivrede (HEP) u nuklearnoj elektrani Krško.

Rupel je također najavio da će se vrlo skoro susresti državni tajnici u ministarstvima vanjskih poslova dviju država Božo Cerar i Hido Biščević. O njihovu sastanku, rekao je Rupel, ovih su se dana dogovorili premijeri Sanader i Janša u svom telefonskom razgovoru.

Na pitanje zastupnika socijalnih demokrata (SD) Franca Jurija kad će Slovenija u UN-u notificirati svoj zakon o epikontinentalnom pojasu Rupel je rekao da se spomenuti zakon nalazi u fazi prevođenja i da će biti notificiran idućeg mjeseca.

Na primjedbu predsjednika odbora Jožefa Jerovšeka da je Hrvatska neugodno iznenadila Sloveniju prijedlogom da se dugovanja za neisporučenu struju riješe arbitražom i kako to staviti u kontekst pregovora Hrvatske s Europskom unijom, Rupel je rekao da je načelno stajalište Slovenije da je arbitraža "odgovarajuće rješenje", pa i kad je riječ o pitanju granice, ali da je Hrvatska s kredibilnošću takvih zahtjeva imala teškoće, pa tako nije ispunila dogovor sa Slovenijom da se pitanje devizne štednje u Ljubljanskoj banci riješi arbitražom pred Međunarodnim monetarnim fondom, kako su se dvije vlade bile dogovorile 1999. godine.

"Sada kao da se natječemo tko će ponuditi više arbitražnih rješenja. Arbitraža je legitimno sredstvo za rješavanje sporova među državama. Slovenija će još jednom predložiti arbitražu o deviznim štedišama", rekao je Rupel.

Dodao je da su postupci Hrvatske u prošlosti izazivali nepovjerenje i pitanja o kredibilnosti hrvatske strane, ali da je osobno optimist u pogledu rješavanja otvorenih pitanja u europskom kontekstu.

Što se tiče neriješenih pitanja granice, Rupel je rekao da je arbitraža i o tom pitanju "primjereno rješenje", ali da ipak postoji mogućnost da se to pitanje riješi bilateralno u kontekstu pregovora Hrvatske s Europskom unijom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Moguće je još jednom upotrijebiti bilateralni način rješenja tog pitanja i iskoristiti vrijeme približavanja Hrvatske Europskoj uniji. To je vrlo važan kontekst i u kontekstu tog približavanja moguće je naći rješenje", rekao je Rupel.

Rupel je dodao da mu je europski povjerenik za proširenje EU-a Oli Rehn rekao da će posjetiti Sloveniju i da se složio da postoji mogućnost bilateralnog rješenja graničnog pitanja Slovenije i Hrvatske.

"I Oli Rehn smatra da se isplati pokušati, te postići dogovor između Slovenije i Hrvatske u kontekstu našega članstva u Europskoj uniji i mogućeg članstva Hrvatske", rekao je Rupel, dodajući kako je o toj mogućnosti već ranije razgovarao sa povjerenicima Javierom Solanom i Benitom Ferrero Waldner.

Rupel je na više pitanja o granici na rijeci Muri i primjedbama koje Slovenija ima na, kako tvrdi, neusklađenu gradnju mosta i pristupne ceste kod Hotize i Svetog Martina - na hrvatskoj strani, te navodnoj opasnosti od poplava koja je izazvana takvim potezima, rekao da će Slovenija predložiti da se i to pitanje nađe na dnevnom redu sastanka državnih tajnika Biščevića i Cerara, a u to bi se uključila i ministarstva zadužena za okoliš i prostor.

U vezi s pitanjima granice na Muri, odnosno izvođenja sporazuma o malograničnom prometu, rekao je da tehnička rješenja s Hrvatskom ponekad budu usklađena, ali se naknadno "politiziraju". Prema Rupelovoj ocjeni, tu se radi o primjeni Sporazuma o malograničnom prometu i suradnji, a ne dogovoru o državnoj granici, pa bi te stvari trebalo rješavati tehnički.

Isto tako, naveo je Rupel, na sastanku državnih tajnika slovenska će strana pozvati Hrvatsku da ubrza i što prije zaključi sporazum s Europskom komisijom koji se odnosi na ribarstvo jer bi se tako došlo do operativnih postupaka u ribolovnom području između Ankarana i Umaga, predviđenom sporazumom o malograničnom prometu. Tako bi se, ustvrdio je Rupel, "sa stola uklonili incidenti (na moru), a onda bi bilo mnogo lakše doći do dugoročnih rješenja", rekao je Rupel pred članovima vanjskopolitičkog odbora.

Rupel je u vezi s nuklearkom Krško rekao da je europski standard da svaka suvlasnica snosi cijenu troškova razgradnje i smještaja radioaktivnog otpada te, da bi o tome trebalo sklopiti sporazum u kojemu bi iznos koji otpada na Hrvatsku bio preciziran.

Slovenija bi u suprotnom, sugerirao je članovima odbora Rupel, mogla ponovo pokrenuti akciju usmjerenu u mogući otkup hrvatskog udjela u nuklearki.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara